OMBUDSMAN

Odlucno prijavljivanje i efikasno procesuiranje kljucni su koraci za uspjesan odgovor drustva prema nasilju u porodici i nasilju nad zenama, koji su prema svim pokazateljima i dalje zabrinjavajuce prisutni u Crnoj Gori, saopsteno je iz institucije Zastitnika ljudskih prava i sloboda.

Jos jedan 25. novembar, Medunarodni dan borbe protiv nasilja nad zenama, docekujemo u saznanju da vise od trecine zena svijeta tokom zivota dozivi neki od oblika nasilja, da 650 miliona djevojcica stupi u brak prije punoljetstva, od cega svaka treca prije petnaeste godine, kao i da su u 71% otkrivenih zlocina trgovine ljudima zrtve zene i djevojcice.

“O ovoj pojavi bilo je tesko govoriti u patrijarhalnom, konzervativnom drustvu kakvo je crnogorsko, pa je prema njenim uzrocima i posljedicama izostajala sistemska i djelotvorna podrska i zastita. Medutim, primarno zahvaljujuci aktivistkinjama civilnog sektora i cinjenici da se sa ove drustvene pojave skida veo tajnosti, kojim je istina skrivana kao nacin ocuvanja casti i unutrasnjeg poretka svake porodice, nasilje u porodici i nasilje nad zenama sada je osvijetljeno sa vise aspekata”, navodi se u saopstenju.

Kao pojava sve vise postaje vidljiva i neskrivena, sto je primarni uslov da se protiv nje moze boriti na efikasan nacin. Ali to nije dovoljno kada se ima u vidu iskustvo koje govori da je prijavljen samo svaki peti slucaj nasilja. Ovo dobija na znacaju kada je kroz socioloska istrazivanja iskustveno potvrdeno da se svaka druga zena u Crnoj Gori suocava sa nekim vidom nasilja (fizickog, psihickog, ekonomskog).

“Cak i da zanemarimo ovaj iskustveni podatak, ostaju ozbiljni indikatori o broju prijavljenih i procesuiranih slucajeva nasilja kod policije i sudova (narocito prekrsajnih), koji opominju. Kod sudova za prekrsaje u toku jedne kalendarske godine procesuira se skoro dvije hiljade akata nasilja, dok se u ovim statistickim okvirima krece i broj slucajeva registrovan kod Uprave policije. U prvoj polovini 2019.godine doslo je do znacajnog povecanja broja predmeta u radu (1.759) u odnosu na prethodnu izvjestajnu godinu (2018. je u istom periodu bilo 1.117 predmeta u radu). Znatno su manje brojke kada je u pitanju sudstvo i tuzilastvo, ali to nicim ne umanjuje stepen opasnosti uocene pojave. Naprotiv, reklo bi se da dovodi u pitanje odlucan odgovor, odnosno djelotvornu i odvracajucu reakciju tuzilastva i sudova”, navodi se u saopstenju.

U vremenu kada se zrtva evidentno okrece prema pravosudu, institucija Zastitnika ima dvije vazne poruke za strucnu i opstu javnost.

“Prvo, proces reforme i implementacije medunarodnih standarda donio je novine u zakonu i postupanju, ali to ne moze zaokruziti medunarodnu i unutrasnju obavezu da se sistem kompletira materijalizacijom pravde kroz otkrivanje i kaznjavanje pocinilaca ovih nasilnih akata. I drugo, ove reforme nuzno prati promjena i/ili jacanje drustvene svijesti o nasilju, ne samo u funkciji eliminacije pojave, nego i kao nacin sprjecavanja devastirajucih posljedica koje takvo nasilja ima – primarno na porodicu, ali i na cijelo drustvo. Zato je veoma vazno da svako ko je u saznanju, reaguje savjesno i prijavi slucajeve porodicnog nasilja u svom okruzenju. O nasilju nad zenama i nasilju u porodici ne smijemo cutati, vec se protiv njega moramo odlucno boriti na svim nivoima”, zakljucuje se u saopstenju ombudsmana.