PANEL O SKOLOVANJU ROMA

Obrazovanje je jedan od kljucnih prioriteta za romsku zajednicu kako bi se u punom smislu integrisala u drustvo, a za nesmetan nastavak skolovanja, potrebna je veca paznja svih ukljucenih pojedinaca i institucija, ocijenjeno je na konferenciji “Saradnjom do poboljsanog obrazovanja romske i egipcanske djece”, koju je organizovala nevladina organizacija “Mladi Romi”, uz podrsku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Izvrsni direktor NVO Mladi Romi Samir Jaha, kazao je da su ove godine paznju posvetili osnovnim skolama.

Kako je kazao, primijetili su da je prestanak skolovanja medu romskom i egipcanskom populacijom najvece u osmom i devetom razredu, zbog cega su krenuli sa programom podrske, odnosno uvodenjem mentorske podrske, individualne i specijalizovane podrske za ucenike koji zavrsavaju ovaj nivo obrazovanja.

“Danas imamo 17 mentora prisutnih, koji ce potpisati ugovore i krenuti sa mentorskom podrskom za 130 djece koja su u osmom i devetom razredu”, kazao je Jaha, dodajuci da ima ukupno 26 skola u kojima ima romske i egipcanske djece, te da se i 13 nevladinih organizacija bave pitanjima Roma i Egipcana.

On je podsjetio da je Crna Gora potpisnica Deklaracije u Poznanju, kojom se, kako je ukazao, Crna Gora obavezala da ce povecati stopu upisa i zavrsetka osnovne skole medu Romima i Egipcanima na 90 odsto, te povecati stopu upisa i zavrsetka srednje skole na 50 odsto.

Jaha je podsjetio da su u NVO Mladi Romi prosle godine pokrenuli i projekat koji ima za cilj da zadrzi djecu u srednjim skolama, kao i da im omoguci da budu na trzistu rada.

“Uspjeli smo da od 108 djece koju smo pratili tokom prethodne skolske godine, njih 102 uspjesno zavrsi razred, od kojih je 20 zavrsilo srednju skolu, a 11 ih se zaposlilo. Obzirom da je prva godina implementacije, to su dosta dobri rezultati, a nesumnjivo to je projekat koji namjeravamo da nastavimo”, istakao je Jaha.

Predstavnica Ministarstva prosvjete Milica Pajovic, kazala je da se najvise radilo na kvantitetu, tj. trudili su se da sto vise djece romske populacije ukljuce u skole.

Prema njenim rijecima, dosta toga jos moze da se uradi kad je u pitanju integracija RE populacije u obrazovni sistem, pa se osvrnula i na potrebu veceg upoznavanja RE roditelja sa zakonskom obavezom redovnog pohadanja osnovnog obrazovanja djece, sto ce voditi ka ostvarenju ovog cilja.

Ona je ocijenila da dalje aktivnosti treba da budu usmjerene i na rad sa RE zajednicom.

Direktorica Osnovne skole “Bozidar Vukovic Podgoricanin” u Podgorici Ljubinka Nedic, kazala je da tu obrazovnu ustanovu pohada 565 ucenika pripadnika romske i egipcanske populacije, navodeci da je ta obrazovna ustanova organizator prevoza i 400 ucenika koji pohadaju ostalih sest osnovnih skola u Crnoj Gori.

“U skoli je trenutno 29 ucenika u devetom razredu, a u osmom razredu 48”, navela je Nedic.

Prema njenim rijecima, broj djece koja zavrsavaju deveti razred se svake godine povecava.

“Od 43 ucenika koja su prosle godine zavrsila deveti razred, po nasim saznanjima, oko dvadesetak ucenika je upisalo srednju skolu, a izmedu 12 i 15 ucenika je i dalje pohada. Sto se tice redovnosti i pohadanja nastave, ogromni su pomaci, posebno zahvaljujuci saradnicima u socijalnoj inkluziji”, kazala je Nedic.

Direktorica Osnovne skole “Mileva Lajovic Lalatovic” u Niksicu Vera Bozovic, kazala je da tu obrazovnu ustanovu trenutno pohada 179 ucenika RE populacije, od cega, kako je precizirala, u osmom razredu 12, a u devetom 25 ucenika.

“Jedna od barijera sa kojima su se susretali ucenici RE populacije bio je nedostatak udzbenika, koja je, otklonjena na nacin da se svim ucenicima od prvog do devetog razreda dodjeljuju besplatno udzbenici”, navela je Bozovic.

Prema njenim rijecima, mjere koje ta skola preduzima u skladu sa Protokolom u cilju ranog napustanja skolovanja su upucivanje poziva roditeljima, starateljima, obavjestavanje Centra za socijalni rad, upucivanje referata o nasilju porodici i policiji, savjetodavni rad sa ucenicima.

Bozovic je najavila da ce od ponedjeljka skola zapoceti sa prevozom ucenika.

Direktor Osnovne skole “Radomir Mitrovic” u Beranama Radomir Jocic, kazao je da je na pocetku skolske godine upisano 885 ucenika, od cega 140 ucenika pripadnika RE populacije.

“Sto se tice zavrsnih razreda osmog i devetog ove skolske godine imamo 11 ucenika u devetom i sest ucenika u osmom razredu. Skola je tokom prosle godine dobila donaciju kombi za prevoz ucenika, i organizovali smo prevoz za sve romske ucenike koji pohadaju nasu skolu”, istakao je Jocic.

On je ukazao da u skoli imaju dva saradnika u obrazovanju, navodeci da su obojica pripadnici RE zajednice.

Kljucne preporuke panela su da javne institucije (Centar za socijalni rad, MUP, Prosvjetana inspekcija itd.), pored podizanja svijesti sluzbenika, jacaju kompetencije u ovim ulogama, da se obrazuju radionice za RE roditelje o vaznosti kontinuiranog obrazovanja. Potrebna je i dodatna podrska i nastavnicima i mentorima. Kada je rijec o mentorima, njihovo prisustvo je potrebno obezbijediti i u mladim razredima osnovne skole, a nadalje je potrebno uspostaviti njihovu bolju saradnju sa saradnicima u socijalnoj inkluziji u oblasti obrazovanja.

Kljucna preporuka koja se odnosila na Saradnike u socijalnoj inkluziji u oblasti obrazovanja bila je smanjenje obuhvata RE djece po angazovanoj osobi (trenutno 70 ucenika/ucenica), kako bi njihov rad bio kvalitetniji i obuhvatniji. U prilog tome ide i preporuka njihovog detaljnijeg opisa zanimanja, kao i dodatnih obuka za obavljanjezadataka na ovoj poziciji, ali i uvodenja sistema kontrole njihovog rada, sve u cilju dobrobiti kontinuiranog obrazovanja RE djece.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Poskupjele 53 vrste cigareta
    on 20/01/2026 at 20:00

    Cijene 53 vrste cigareta u ponedjeljak su porasle 20 do 50 centi, tako da najniža iznosi tri eura za paklicu.

  • Rast cijena neminovan, građani nijesu iznenađeni
    on 20/01/2026 at 18:41

    Za godinu porasle su cijene gotovo svih proizvoda i usluga. To pokazuju podaci Monstata za decembar minule godine u odnosu na isti mjesec 2024. U tih 12 mjeseci najveći rast 13,6 odsto zabilježen je u oblasti zdravlja, gdje spadaju i ljekovi. Da je rast cijena neminovan, smatraju stručnjaci. Razlog je kažu uvozna zavisnost države i propuštena prilika da se ojača domaća proizvodnja. Ni građane više ne iznenađuju poskupljenja iako priznaju da iz mjeseca u mjesec sve teže uspijevaju da sa primanjima podmire osnovne troškove.

  • CGO: Budžet Skupštine porastao 78 odsto za pet godina
    on 20/01/2026 at 16:20

    Budžet Skupštine Crne Gore bilježi neprekidan rast u periodu od 2021. do 2026. godine, sa ukupnim uvećanjem od 78 odsto, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje.

  • Spajić: Razgovarali smo sa predsjednikom kompanije Adecco o nastavku saradnje
    on 20/01/2026 at 13:32

    Sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adecco, jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom u Davosu smo razgovarali o nastavku saradnje, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • Spajić u Davosu sa sekretarom za finansije SAD: Progres u pregovorima o G2G sporazumu
    on 20/01/2026 at 12:24

    Premijer Crne Gore Milojko Spajić na startu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu sastao se sa američkom delegacijom i stručnjakom za međunarodne finansije Skotom Besentom, sekretarom za finansije SAD. Kako je naglasio, postignut je napredak u pregovorima o G2G sporazumu koji je važan u jačanju bilateralne saradnje Crne Gore i SAD.

  • Stiglo preko 10.000 zahtjeva radnika drvoprerade, isplata u ratama
    on 20/01/2026 at 06:41

    U Skupštinskoj proceduri su izmjene i dopune Zakona o obeštećenju bivših radnika drvoprerađivačke i šumarske industrije koji očekuju isplatu po 12 hiljada eura. Rok za obradu preko 10 hiljada zahtjeva je kratak te inicijatori traže prolongiranje do 1. aprila, i isplatu u pet rata, od kojih je Ministarstvo finansija dužno da prvu isplati u ovoj godini.

  • Podstanarima u Podgorici po 100 eura mjesečno za zakupninu
    on 20/01/2026 at 06:36

    Glavni grad Podgorica raspisao je Javni poziv za ostvarivanje prava na naknadu dijela troškova zakupnine za ovu godinu. Subvencioniranje u iznosu od 100 eura odobrava se na period od 12 mjeseci, kazala je Anja Rašković-Varagić iz Sekretarijata za socijalno staranje. Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore, Dragan Živković, dodaje da pozdravlja odluku o pomoći podstanarima.

  • Kraj za bespravnu gradnju: Prihodi od legalizacije i do pola milijarde
    on 20/01/2026 at 05:40

    Nakon preciznijeg satelitskog snimanja terena prihodi od komunalnih naknada u procesu legalizacije bespravnih objekata mogli bi dostići i pola milijarde eura, saopštio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović u intervjuu za Portal RTCG. Predlog izmjena Zakona o legalizaciji produžava rok za upis nelegalnih objekata u katastar za šest mjeseci – do sredine avgusta 2026. godine. U narednim danima očekuju se, kako kaže, pravosnažna rješenja za uklanjanje još četiri nelegalna objekta na Žabljaku, a uskoro i prva akcija na primorju. Govoreći o projektu Velje Brdo, useljenje prvih stanova može se, kaže ministar, očekivati 2027. godine, a najavljuje da će do kraja ove godine biti zaključeni ugovori sa nekoliko stotina prvorangiranih aplikanata.

  • MMF podigao procjenu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini
    on 19/01/2026 at 21:55

    Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao je prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, istakavši prilagođavanje firmi i privrede ublaženim američkim carinama i kontinuirana ulaganja u vještačku inteligenciju.

  • Vukićević: Preispitati ko je dozvolio ugradnju cijevi na putu Berane - Kolašin
    on 19/01/2026 at 18:43

    A ministarka saobraćaja Maja Vukićević apelovala je na nadležne da preispitaju ko je vlasnicima malih hidroelektrana 2013. dozvolio da se u trup državnog puta Berane-Kolašin, preko Jelovice, ugrade cijevi, zbog čijeg je pucanja početkom godine bio obustavljen saobraćaj. Ministarka je za TVCG najavila da bi bulevar od Tivta do Jaza trebalo da bude završen do 31. maja. U prvoj polovini godine, kako kaže, trebalo bi da počnu i pripremni radovi na drugoj dionici auto-puta od Mateševa do Andrijevice.