PREDLOZEN ZAKON

Vlada Crne Gore je danas utvrdila Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica. Zakonom se, kako je saopsteno iz Vlade, garantuje pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici.

Kako je nakon sjednice Vlade kazao ministar pravde Zoran Pazin, Predlogom zakona su u potpunosti prihvacene sve preporuke Venecijanske komisije.

,,Dobili smo je jedan moderan i u odnosu na okruzenje veoma liberalan tekst zakona, koji mogucava da svaki gradanin postupajuci po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik”, naveo je Pazin.

Podsjeca da je zakon koji je na snazi iz 1977, te da predlaganjem novog zakona drzava izlazi u susret i proslim i buducim generacijama.

Namjera Vlada je bila da se, kako kaze Pazin, dijalogom dode do rjesenja koje ce podrzati ono sto su medunarodni standardi u toj oblasti.

,,Predstavnici SPC, nazalost nijesu prihvatili dijalog o preporukama SPC”, naveo je Pazin.

Konstatovali smo da se garantuju sva pravila dokazivanja i dokazni standardi koji su propisani Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o parnicnom postupku.

,,Garantuje se pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici. Potpuno su neosnovana spekulacije da Vlada ima namjeru da bilo koga iseljava iz hramova, da bilo kome otima hramove. Naprotiv, eksplicitno je receno u novom canu 64. ovog predloga zakona da vjerske zajednice, koje su korisnici vjerskih objekata nastavljaju da koriste te objekte do odluke drzavnog organa”, naveo je Pazin.

On je kazao da se Predlogom zakona samo ureduje pravni sistem u toj oblasti, u skladu sa medunarodnim standardima.

,,MCP nema od koga da brani hramove, jer Vlada ne namjerava da ulazi u te hramove niti ima namjeru da onemogucava bilo koga da uziva vjerska prava upravo u tim hramovima” , zakljucio je Pazin i dodao da je sa MCP imao korektan i profesionalan dijalog.

Na osnovu preporuka Venecijanske komisije, inovirani tekst Predloga zakona je dodatno unaprijeden i preciziran, izmedu ostalog, i kroz sljedece kljucne izmjene i dopune:

• Dodatno je precizirano da djelovanje vjerske zajednice moze biti ograniceno samo ako je to neophodno u demokratskom drustvu radi zastite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja i morala ili zastite prava i sloboda drugih, pri cemu mjera ogranicenja mora biti srazmjerna ovim vrijednostima
• Ostavljena je jos sira sloboda izbora prilikom registracije vjerskih zajednica. Izricito je utvrdeno da vjerska zajednica ciji je vjerski centar u inostranstvu nema obavezu da se registruje, vec slobodno odlucuje o tome da ce zahtijevati upis u Registar, pri cemu neregistrovane vjerske zajednice ne mogu imati svojstvo pravnog lica. Osim toga, zakon dozvoljava registraciju svake vjerske zajednice koja ima najmanje tri punoljetna vjernika, koji cak ne moraju ni biti drzavljani Crne Gore, ukoliko imaju odobren stalni boravak u skladu sa zakonom
• Uvode se dodatni uslovi u postupku sudske zabrane djelovanja vjerske zajednice, koja se dozvoljava samo ako se legitimni cilj zastite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zastite prava i sloboda drugih ne moze ostvariti blazim mjerama ogranicenja
• Izricito se propisuje mogucnost finansiranja aktivnosti vjerskih zajednica iz drzavnog budzeta i budzeta lokalne samouprave
• Nedvosmisleno se utvrduje da ce svako sporenje u vezi vlasnistva nad vjerskom imovinom biti rjesavano pred nadleznim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu sa vazecim zakonima u Crnoj Gori. Takode, u prelaznim i zavrsnim odredbama, precizira se da vjerska zajednica nastavlja sa koriscenjem odredenog kulturnog dobra i nakon upisa prava drzavne svojine nad tom imovinom, do odluke drzavnog organa nadleznog za odlucivanje o drzavini, koriscenju i raspolaganju ovim objektima i zemljistem