Evropa nece zuriti s reformom pranja novca
RAZOCARENJE
Evropska komisija (EK) saopstila je da ce razmotriti reforme pranja novca tek nakon sto dovrsi temeljnu procjenu tog pitanja.
Time je EK pokopala nade da ce izvrsna vlast EU brzo postati strozija u borbi protiv prljavog novca koji tece kontinentom.
Prosle sedmice vlade EU podrzale su plan ojacavanja bloka u borbi protiv pranja novca uslijed niza bankarskih skandala. Kazali su da bi trebalo razmotriti osnivanje tijela EU sa nezavisnom strukturom i direktnim ovlascenjima nad zajmodavcima, sto je u skladu sa slicnim pozivima Evropskog parlamenta, pise Indikator.ba.
Ali izvrsna komisija EU uskoro ne planira konkretne predloge.
“Postupicemo prema potrebi nakon temeljne procjene”, rekao je Valdis Dombrovskis, naglasavajuci da je u ovoj fazi tesko pretpostaviti ishod ove analize.
Dombrovskis je rekao da zeli brzi napredak, ali planira da izda samo akcioni plan za borbu protiv pranja novca krajem marta, pokazuje nacrt dugorocne agende komisije.
To je privuklo kritiku zakonodavaca koji su zeljeli da Evropska unija hitno djeluje. “Kada je rijec o borbi protiv pranja novca, potrebno nam je manje akcionih planova i vise zakonodavnih mjera”, rekao je Markus Ferber, njemacki zastupnik desnog centra koji u finansijskim pitanjima vodi najvece politicko udruzenje u Evropskom parlamentu.
Kazao je da su vlade i zakonodavci jasno stavili do znanja da su reforme za borbu protiv prljavog novca hitne. “Bio bih razocaran kad bi te jasne poruke rezultirale samo jos jednim akcionim planom”.
“Vec imamo mnogo procjena uticaja. Moramo ih sada koristiti. Komisija bi trebalo da ubrza rad”, rekao je zastupnik Zelenih Sven Giegold.
EU je prosle godine usvojila akcioni plan za pranje novca, nakon sto se pokazalo da je 200 milijardi eura sumnjivih placanja izvrseno kroz malenu estonsku podruznicu Danske banke, u najvecem skandalu EU sa pranjem novca.
Uprkos tome sto kriminalne organizacije cesto peru sredstva nezakonitim aktivnostima u inostranstvu, borbu protiv finansijskog kriminala u EU trenutno vode nacionalne vlasti koje ne ostvaruju uvijek punu saradnju.
U novembru, povjerljivi izvjestaj Evropske centralne banke pokazao je da najveci kreditor Malte, drzavna banka Valeta, godinama nije uspjevala da rijesi rizik prljavog novca.
0 comments