NVO ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA

Udruženje Korina je zajedno sa organizacijama Ruka-Šapi, sPas i Društvom za zaštitu
životinja Podgorica podnijelo prijedlog za izmjenu i dopunu Krivičnog zakonika po kojem bi se povećale sadašnje kazne za mučenje i ubijanje životinja i uvela nova krivična djela.

“Tražimo da se za krivično djelo ubijanje, povređivanje, mučenje ili zlostavljanje životinje, sadašnja granica od jedne godine zatvora na dvije godine. Takođe smo dodali i novu odrednicu „zlostavljanje životinje na drugi način”, kako bi se obuhvatilo i seksualno
zlostavljanje. Tražili smo da se napravi posebna razlika ukoliko se radi o ubijanju, mučenju ili povrijeđivanju većeg broja životinja, što bi se kažnjavalo zatvorom od šest mjeseci do pet godina, kao i djela učinjena u odnosu na životinje koje pripadaju posebno zaštićenim
životinjskim vrstama,” navodi se u saopštenju.

Ono što bi bila velika novina u crnogorskom zakonodavstvu ukoliko se ovi predlozi usvoje jeste što bi prvi put krivična djela postalo organizovanje borbi životinja, napuštanje životinja kao i držanje životinja u tegobnim uslovima tokom dužeg vremena, a predviđeno
je i oduzimanje životinje u tom slučaju, navodi se u saopštenju.

U pitanju je dvadeset peta glava Zakonika koja opisuje krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora, odnosno član 309 koji definiše ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa, objasnili su iz NVO ya yaštitu životinja.

Kažu da je Ministarstvo pravde krajem prošle godine počelo sa radom na izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika osnivanjem radne grupe, koja trenutno radi na utvrđivanju nacrta teksta.

“Naše organizacije su pred poslednji sastanak radne grupe podnijele predlog direktno Ministarstvu pravde, kao i predstavnici civilnog sektora u radnoj grupi Maji Raičević iz nevladine organizacije Centar za ženska prava. Slučajevi mučenja i ubijanja životinja suprotno propisima se vrlo vjerovatno dešavaju mnogo češće nego što je to zabilježeno i/ili prijavljeno. Međutim, čak i kada određeni slučaj bude prijavljen, dosadašnja praksa crnogorskog pravosuđa pokazuje da Osnovno državno tužilaštvo uglavnom primjenjuje institut odloženog krivičnog gonjenja, dok se osnovni sudovi u slučaju izricanja osuđujude presude odlučuju na uslovne kazne, što potencijalno ohrabruje počinioce da se mnogo lakše odluče,” navode oni.

Borbe pasa u crnogorskom zakonodavstvu su klasifikovane kao prekršaj Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, što ih izjednačava sa neuklanjanjem izmeta kudnog ljubimca sa javnih površina, za koji je za fizičko lice propisana novčana kazna od 60 do 3000 eura.

Crna Gora je prva u regionu krenula u izradu Strategije za kontrolu populacije pasa. Kao ključni uzrok svih problema koji se javljaju u vezi sa populacijom pasa (kudnih ljubimaca i bezdomnih pasa) prepoznato je napuštanje, odnosno odricanje od odgovornosti za dalju
brigu, što se takođe odnosi i na napuštanje domadih i divljih životinja.

Tim činom napuštene životinje postaju izložene patnji, stresu i ugroženoj cjelokupnoj dobrobiti. Napuštene životinje koje se slobodno kredu na javnim površinama su potencijalni prenosnici ili uzročnici zaraznih bolesti, saobradajnih nesreda, napada na ljude (npr. svakodnevni napadi pasa na ljude u gradskim sredinama ili pasa na domade životinje u ruralnim područjima) itd. čime se ugrožavaju imovina, zdravlje i životi ljudi i drugih životinja.

U predloženim rješenjima, objašnjavaju oni, je konsultovana uporedna praksa zemalja Zapadnog Balkana sa kojima Crna Gora dijeli zajedničko pravno nasleđe, koja su prilagođena realnoj situaciji u našoj zemlji. Usvajanjem ovog predloga, Crna Gora de dobiti inovativno zakonodavno rješenje usklađeno sa savremenom uporednom pravnom praksom čime de potvrditi svoju vodeću poziciju u regionu u ovoj oblasti.