KILIBARDA SAOPSTILA

Evropska unija (EU) je opredijeljena da Crna Gora po ulasku u evropsku zajednicu zadrzi euro kao zakonsko sredstvo placanja i u narednom periodu trebalo bi da predlozi rjesenje za to pitanje, saopstila je Vijestima sefica radne grupe za Poglavlje 17, Milica Kilibarda.

Crna Gora je u junu prosle godine otvorila pregovaracko poglavlje 17 – ekonomska i monetarna unija, nakon cega je dobila pet mjerila koja mora da ispuni.

Posljednja obaveza u dijelu glasi da se Crna Gora saglasila sa rjesenjem koje je izradila EU u pogledu nacina primjene okvira EU za usvajanje eura.

Kilibarda je kazala da su u novembru prosle godine predstavnici EK naveli da je posljednje mjerilo “neuobicajeno zbog specificne situacije sa Crnom Gorom koja je prva zemlja koja je usvojila euro prije pristupanja EU i ispunjenja kriterijuma konvergencije”.

Evropska komisija u svojim izvjestajima navodi da je Crna Gora jednostrano uvela euro 2002. godine. To je uradeno uz precutnu saglasnost evropskih zvanicnika.

Prema evropskim pravilima, da bi jedna zemlja mogla da koristi euro kao svoju valutu, mora da bude clanica EU i da postuje kljucne kriterijume iz Mstrihtskog ugovora koji podrazumijevaju budzetski deficit od tri odsto i javni dug do 60 odsto bruto domaceg proizvoda (BDP).

Deficit i javni dug Crne Gore nijesu u zakonskim okvirima. Prema podacima Drzavne revizorske institucije (DRI), gotovinski deficit na kraju prosle godine iznosio je 3,78 odsto, a javni dug 70,09 odsto BDP-a.

“To mjerilo predstavlja izazov EU u iznalazenju rjesenja i ono je ostavljeno za naredni period. Ono sto smatramo bitnim je da je jasna opredijeljenost EU i Crne Gore po pitanju koriscenja eura kao zakonskog sredstva placanja u Crnoj Gori. U svim dokumentima Evrospke komisije koji se odnose na Poglavlje 17 istice se specificnost Crne Gore po pitanju koriscenja eura i naglasava da se ono u potpunosti razlikuje od clanstva u eurozoni”, rekla je Kilibarda.

Ona je dodala da se u svim dokumentima navodi i da Crna Gora zeli da zadrzi euro kao zakonsko sredstvo placanja, ali i da razumije da pristupanje EU ne podrazumijeva i pristupanje eurozoni i eurosistemu.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Počinje gradnja druge dionice auto-puta: Andrijevica dočekala projekat koji mijenja budućnost kraja
    on 04/03/2026 at 18:56

    A uskoro počinje gradnja druge dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Stanovnici Andrijevice na to su čekali decenijama, a novi put donijeće i novu šansu za bolji život u tom kraju. Razgovarali smo s mještanima sela preko čijih imanja će proći nova saobraćajnica, ali i onima čije su kuće sačuvane od rušenja.

  • Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno porasla na 1,9 odsto u februaru
    on 04/03/2026 at 17:02

    Godišnja inflacija u eurozoni, prema preliminarnim procjenama, porasla je u februaru sa januarskih 1,7 odsto na 1,9 odsto, objavio je danas Eurostat.

  • Montenegroberza: Promet na berzi u februaru 26,94 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:46

    Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 26,94 miliona eura i bio je 147 puta veći u odnosu na januar.

  • Monstat: Vrijednost otkupa 14,5 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:28

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 14,5 miliona eura.

  • Delegacija EBRD u Crnoj Gori: Dugoročna transformacija ekonomije u skladu sa EU putem
    on 04/03/2026 at 07:23

    Tim Ministarstva finansija, predvođen državnom sekretarkom Milicom Adžić, sastao se sa delegacijom savjetnika Odbora direktora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Adžić je istakla da je cilj u narednom periodu da svaki projekat doprinese ne samo infrastrukturi, već i dugoročnoj transformaciji ekonomije u skladu sa EU putem.

  • Preko 100.000 poreskih dokumenata u zastoju; Laketić: Sistem se stabilizuje
    on 04/03/2026 at 06:41

    Novi integrisani informacioni sistem Poreske uprave, najavljen kao reformski iskorak Poreske administracije, već dva mjeseca pokazuje probleme u funkcionisanju. Preko stotinu hiljada poreskih dokumenata je u zastoju zbog elektronske registracije i neusaglašenosti Zakona o privrednim društvima sa Poreskim sistemom. Iz Poreske uprave poručuju da se sistem polako stabilizuje i da će omogućiti brojne benefite korisnicima.

  • Kako su kupovane akcije Prve banke: U korist Đukanovića, na štetu EPCG
    on 04/03/2026 at 05:49

    Redovne akcije Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u Prvoj banci sredinom prošle godine bile su tržišno vrijedne 20,5 eura po akciji, ili šest puta manje od cijene po kojoj su kupovane, tj. 81.035 redovnih akcija vrijedilo je preko 1,6 miliona eura, a plaćene su više od 10,3 miliona eura.

  • Sukobi na Bliskom istoku mogu poskupiti gorivo u Crnoj Gori do šest centi
    on 03/03/2026 at 20:00

    Provjeravali smo kakve posljedice bi građani Crne Gore mogli imati zbog sukoba na Bliskom istoku. Već od naredne sedmice gorivo će biti skuplje do šest centi, kažu ekonomisti. Da li će to izazvati rast troškova transporta, a samim tim i cijena proizvoda zavisiće od toga koliko će trajati sukobi. Ukoliko se sve završi za nekoliko sedmica, građani nemaju razloga da se plaše skoka cijena, poručuju sagovornici Biljane Rovčanin.

  • Uljarević: Normalizacija identitetskih podjela i govor mržnje ozbiljan rizik za demokratski razvoj
    on 03/03/2026 at 17:03

    Izvršna direktorka Centar za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević upozorila je da su u Crnoj Gori prisutni zabrinjavajući trendovi koji se ogledaju u normalizaciji identitetski zasnovanih podjela, ideološko-politički motivisanom revizionizmu i njegovom negiranju kao faktora rizika, kao i u jačanju govora mržnje i dezinformacija u online prostoru.

  • Obnovljivim izvorima do ubrzanja energetske tranzicije i smanjenja zavisnosti od uvoza
    on 03/03/2026 at 06:13

    Crna Gora nastoji da ubrza energetsku tranziciju i smanjiti zavisnost od uvoza električne energije kroz razvoj obnovljivih izvora, ali i bolje korišćenje postojećih resursa poput hidro- i termoenergije. Dok stručnjaci ukazuju na veliki neiskorišćeni potencijal, država poručuje da je zakonski okvir spreman za investicije i reforme. A nova studija pokazuje da bi solarni i vjetro projekti mogli znatno povećati proizvodnju struje uz očuvanje prirode.