Mulj koji je prosle godine izbagerovan sa dna usca Port Milene vjerovatno je kontaminiran i nestrucno rukovanje i odlaganje moze imati dalekosezne posljedice po prirodu i dovesti do trovanja ljudi”, ocijenio je prof. dr Sava Petkovic iz Beograda.

Radovi na ciscenju i produbljivanju kanala radi izgradnje lucice za ribare izvedenu su krajem 2017. i pocetkom prosle godine. Novac za tu svrhu u iznosu od 15 hiljada eura, obezbijedilo je Ministastvo poljoprivrede, sektor ribarstvo, ali do danas nije postavljen nijedan vez. Novac je prvobitno bio planiran za nabavku ledomata za ribare, ali je kasnije preusmjeren na ciscenje usca Port Milene i mandraca u Valdanosu.

Velike kolicine fekalnih nanosa, prema saznanjima “Vijesti”, upotrijebljene su tada za pokrivanje rupa u zaledu Velike plaze, nastalih usljed visdecenijske divlje i nelegalne eksploatacije pijeska.

Petkovic, ekspert za regulacije rijeka i erozije morskih obala, je redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu i clan tima za izradu izmjena i dopuna Studije lokacije Port Milene, kazao je da je za saniranje nastale stete u zaledu plaze, trebalo koristiti pijesak koji se godinama bageruje iz korita Bojane.
,,Materijal izbagerovan sa dna kanala Port Milena nema nikakve veze sa prirodnim pijeskom, ni po mehanickom sastavu, ni po granulaciji, ali ni po boji. Ako je taj materijal kontaminiran, onda to moze imati veoma stetne posljedice na siru okolinu zaleda plaze, narocito ako se taj pojas koristi za poljoprivrednu proizvodnju”, kazao je Petkovic “Vijestima”.

Uzorci tog materijala, dodao je, mogu se uzeti i sada kako bi neka relevantna institucija utvrdila da li je materijal koji je deponovan u rupe na plazi kontaminiran.

,,Meni se cini da je cijeli taj poduhvat, od bagerovanja korita Port Milene do deponovanja izbagerovanog materijala u rupe u zaledu plaze, raden bez ikakve projektne dokumentacije i bez saglasnosti odgovarajucih institucija”, naveo je Petkovic.

On je kazao da je “to sto je radeno na kanalu Port Milena posljedica neznanja i neodgovornosti ljudi koji su donijeli odluku da se bageruju istalozene naslage sa dna kanala”.

“Svuda u svijetu se prvo uzimaju uzorci istalozenih naslaga da bi se utvrdilo da li su one kontaminirane i stetne po zdravlje ljudi. Ako je istalozen nanos kontaminiran, tada postoji veliki rizik da se ljudi otruju usljed udisanja isparenja iz izbagerovanog mulja”, kazao je Petkovic.

Ocijenio je da u slucaju istalozenog mulja sa dna kanala, vjerovatno dominiraju naslage fekalnog porijekla iz ogromnog broja ispusta otpadnih voda.

,,Vrhunac neupucenosti u problematiku bagerovanja predstavlja sam poduhvat bez ikakvih snimanja poprecnih profila kanala za stanje prije bagerovanja. Prvo se moralo izvrsiti snimanje korita kanala prije, a zatim i poslije bagerovanja. Na osnovu razlika se utvrduje zapremina izbagerovanog materijala i na osnovu te kolicine se placa izvodac radova. Ovako izgleda da su radovi obavljeni tek da bi se zadovoljili zahtjevi nekih mjestana da im se omoguci ulazak vecih plovila u kanal. Naravno, bez ikakvog projekta i cilja sta se bagerovanjem zeli postici”, kazao je Petkovic.

Petkovic je naglasio da nakon bagerovanja kontaminiranog nanosa treba rijesiti jedan izuzetno slozen problem – gdje deponovati izbagerovani materijal.

,,Postoji vise metoda za rjesavanje tog problema i sve su po pravilu skupe. Najcesce se kao za klasican otpad rade deponije u kojima se odlaze izbagerovani materijal. Dno deponije mora biti oblozeno vodonepropusnim folijama da ne bi doslo do zagadenja podzemnih voda. Nakon zavrsetka deponovanja se povrsina deponije pokriva debelim slojem zemlje da bi se sprijecilo spiranje kontaminiranog nanosa pod uticajem padavina. Sumnjam da se tim problemom neko ozbiljnije pozabavio”, pojasnio je Petkovic.