CRNOGORCI U UMAGU I RIJECI

Crnogorci u Istri zadovoljni su svojim polozajem u toj regiji, a posto je to hrvatsko poluostrvo multinacionalna sredina lakse je ostvariti manjinska prava nego u nekim drugim djelovima nama susjedne zemlje. Sa druge strane, zele bolju saradnju sa institucijama u Crnoj Gori koja se bave pravima iseljenika.

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Bujstina” iz Umaga postoji 12 godina i broji 70-ak clanova.

“Istra nije toliko urbana sredina pa nas nema kao u Zagrebu, iz Pule je nesto brojnije. Ostvarujemo vrlo uspjesne projekte jer sam ja radila u kulturi pa sam u Drustvu nastavila u istom ritmu, takoreci”, kaze, u razgovoru za RTCG, predsjednica Drustva Milanka Bulatovic Maric, dodajuci ktroz smijeh da ima zamjerke od clanova da je “vrlo profesionalna” i da mora malo “usporiti”.

Saopstila nam je da Crnogorci u Umagu imaju nekoliko tradicionalnih manifestacija.

“Dolaskom u Drustvo uvela sam jedno obavezno knjizevno vece kojim nastojimo promovisati nekog crnogorskog knjizevnika, recimo Ognjen Spahic nam je neostvarena zelja. Afirmisemo i nase autore amatere, tako da smo izdali jednu knjigu poezije nase clanice. Organizujemo likovne izlozbe clanova naseg Drustva”, navodi Bulatovic Maric.

Takode, tradicionalna manifestacija je i Crnogorsko vece, gdje Drustvo nastoji da ukomponuje crnogorsku tradiciju i obicaje sa lokalnom sredinom.

“Tako da su nam uvijek gosti hor zajednice Italijana, hor zajednice Slovenaca i dr. Zelimo prenijeti crnogorsku tradiciju i kulturu i obogatiti lokalnu zajednicu u kojoj zivimo”, istice Bulatovic Maric.

U decembru Crnogorce u Umagu ocekuje “Crnogorski sednik”.

“Tu pozivamo crnogorska drustva iz drugih gradova, gdje prikazujemo neke od obicaja ili obradujemo neku istorijsku licnost. Prosle godine smo imali okrugli sto, odnosno sednik, o kraljici Jeleni Savojskoj, princezi Jeleni Petrovic. To je jako dobro prihvaceno u Umagu jer je dvojezicna sredina, imali smo i predstavnike italijanske zajednice, i bivseg ambasadora u Italiji”, navodi Bulatovic Maric.

Ona je naglasila da u Umagu nemaju problema u ostvarivanju manjinskih prava.

“Mogu reci da je nama lagano ostvariti ono sto zelimo u toj multikulturalnoj sredini, gdje imao i Italijana, Slovenaca i naravno Hrvata. Imamo dosta i Bosnjaka medu clanovima drustva, ali i dosta Hrvata i Italijana. Gradonacelnik i nacelnici opstina nas podrzavaju, tako da imamo povoljne uslove da prenesemo crnogorsku tradiciju i obicaje. Jako smo prihavceni, vec nas pitaju sta je ove godine za “Crnogorski sednik”, istice predsjednica Drustva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore iz Umaga.

Voljeli bi da je saradnja sa crnogorskim institucijama bolja.

“Nacionalna zajednica je za sada uspjesnija, mi u Umagu jos nijesmo uspjeli. Pokusala sam nekoliko puta i preko Matice crnogorske, htjeli smo dovesti knjizevnika Ognjena Spahica, ali nijesmo uspjeli. Nijesmo do sada uspostavili neku posebnu saradnju. Prosle godine za crnogorsko vece smo imali goste Teatar 303 iz Kotora, a imali smo i nekoliko likovnih izlozbi sa Upravom za dijasporu”, navela je Bulatovic Maric.

U Rijeci hor, izlozbe, okrugli stolovi…

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeke Zelimir Novakovic kazao nam je da u tom gradu nemaju nikakvih problema sto su pripadnici crnogorske nacionalne manjine.

Nacionalna zajednica je osnovana 2005. godine i ima 100 clanova, medu kojima nijesu svi Crnogorci, vec i pripadnika drugih nacionalnosti.

“Druzimo se sa lokalnim stanovnistvom, kod njih nastupamo u mjesnim zajednicama, starackim domovima, manifestacijama po Rijeci. Uvijek gledamo da pratimo stvari koje nas spajaju a ne koje nas razdvajaju”, porucuje Novakovic u razgovoru za RTCG.

I u Rijeci organizuju programe koji promovisu crnogorski nacionalni identitet, ali i stvaralastvo clanova Nacionalne zajednice.

“Imamo hor od 20-ak clanova, vjezbamo vecinom crnogorske pjesme, malo i primorske ovdje, imamo i voditeljicu Ruskinju pa vjezbamo i 4-5 ruskih pjesama. Organizujemo i izlozbe u nasim prostorijama, okrugle stolove, vjerske praznike, rodendane, sve ono sto je bitno za ocuvanje crnogorskog nacionalnog identiteta”, pojasnjava Novakovic.

Glavna manifestacija je Petrovdanski sabor Crnogoraca, koji se organizuje u park sumi Lokve kod Rijeke.

“Dolaze nam gosti iz Crne Gore, uvijek trazimo da bude jedan folklorni asambl. Dvije godine gosti su nam bili iz Denovica, dogovorili smo da nam sljedece godine dode Zahumlje. Nas interesuje da dode folklor, jer mi svi imamo horove i onda da malo razbijemo tu monotoniju”, navodi Novakovic.

Bitan rad s mladima

Po popisu stanovnista, u Primorsko-goranskoj zupanija, kojoj pripada Rijeka, 650 stanovnika su se deklarisali kao Crnogorci. “Mozda ima i vise, ali asimilacija je napravila svoje”, kaze Novakovic.

Zbog toga je bitan rad sa mladima.

“Mladih nemamo bas puno, ali radimo i sa njima. Organizujemo vecere, pozivamo ih, ali to je malo dugorocan proces, ne ide to bas to lagano, jer uvijek trebamo pokazati jednu ozbiljnost i posten odnos prema radu i to svi prepoznaju i onda se nama prikljucuju”, navodi Novakovic.

Ipak, ima i razloga za zadovoljstvo.

“U zadnje vrijeme imamo jednu garanciju. Broj clanova u horu se stalno povecava, kao i ukupan broj clanova Nacionane zajednice. Kada vide da je to jedan ozbiljan program i rad, ozbiljan odnos prema svim tim stvarima, onda se ljudi uclanjuju”, kaze Novakovic.

Sto se tice saradnja sa crnogorskim institucijama, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeke kaze da u pocetku nijesu bili zadovoljni, ali u posljednje vrijeme postoje neke pozitivne naznake.

“Javlja nam se Uprava za dijasporu sa kojom imamo saradnju. U nekim projektima smo ucestvovali, cak smo i dobili neka sredstva, i za sada ako tako nastavimo bicemo zadovoljniji”, dodao je Novakovic.