IZMIJENJEN ZAKON

U Crnoj Gori je ukinuto dopunsko zdravstveno osiguranje, na osnovu izmjena Zakona, koje je usvojio parlament.

Obrazlozeno je da je Analiza opravdanosti sprovodenja i ostvarivanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja ukazala na otezane ekonomske mogucnosti i nezainteresovanost gradana za taj oblik osiguranja.

Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju usvojio je parlament u petak.

Navodi se da je primjena Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 2016. godine, sa izmjenama iz 2017. i 2018. godine pokazala odredene probleme i nejasnoce.

“Analizom opravdanosti sprovodenja i ostvarlvanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja, koju je uradilo Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje i Agencjom za nadzor oslguranja, utvrdena je opravdanost ukidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja”, kaze se u obrazlozenju.

Vlada Crne Gore je ranije donijela zakljucak da se pristupi izmjenama i dopunama vazeceg Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim treba ukinuti ovaj vid osiguranja.

Kako se navodi, ukazala se potreba zakonskog propisivanja ucesce osiguranika u troskovima koriscenja zdravstvene zastite (participacija), koja se u praksi vec i primjenjuje, na osnovu Odluke o ucescu osiguranika u troskovima koriscenja zdravstvene zastite.

Pocetak sprovodenja ovog oblika osiguranja je dva puta odlagan i jos nije uveden.

“Zakonom o zdravstvenom osiguranju iz 2016. godine propisano je da se na dopunsko zdravstveno osiguranje mogu osigurati lica koja su osigurana u obaveznom zdravstvenom osiguranju i to za iznos 20 odsto cijene zdravstvene usluge, dok 80 odsto cijene zdravstvene usluge pokriva obavezno zdravstveno osiguranje”, kaze se u obrazlozenju izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Ako se osiguranik ne osigura u dopunskom zdravstvenom osiguranju u obavezi je da plati razliku do punog iznosa cijene zdravstvene usluge, po ispostavljenom racunu zdravstvene ustanove, a najvise u visini dvije prosjecne neto zarade u Crnoj Gori.

Uvodenje dopunskog zdravstvenog osiguranja podrazumijeva obezbjedivanje odredenih preduslova, u organizacionom, kadrovskom, tehnickom i prostornom smislu, uz adekvatno obezbjedivanje informaticke podrske.

“Vise od 72 odsto osiguranika su oslobodeni placanja doplate za zdravstvene usluge, pa ne ulaze u dopunsko zdravstveno osiguranje, dok su 27,81 odsto osiguranika potencijalni osiguranici dopunskog zdravstvenog osiguranja, sto je priblizno jednako broju zaposlenih nosilaca osiguranja, kojih je 27,71 odsto”, kaze se u obrazlozenju.

Zakljucuje se da je uvodenje dopunskog zdravstvenog osiguranja finansijski neisplativo, a izazvalo bi, kako se navodi, i odredenu neprihvatljivost od gradana.