PREDLOG BUDZETA

Prijedlogom zakona o budzetu za 2020. godinu predvideno je da Drzavna izborna komisija iz drzavne kase dobije 1.884.329 eura. U pitanju je skoro pet puta veca cifra od one koju je DIK iz budzeta dobio za 2019. godinu kada je iz drzavne kase za rad te kljucne institucije za sprovodenje izbora obezbijedeno 407.012 eura.

Po prijedlogu budzeta, za program Izbori i statistika DIK ce dobiti iz drzavne kase 1.416.000 eura, a za program Administracije 468.329 eura. Za jesen 2020. godine predvideni su parlamentarni izbori, pise Pobjeda.

Prema prijedlogu budzeta, bruto zarade zaposlenih iznose 242.351 euro, a neto 142.952 eura.

Za troskove sluzbenih putovanja bice potroseno 16.155 eura, a za komunikacione usluge 8.000 eura.

Ukoliko bude postignut dogovor u Odboru za izbornu reformu, a potom i postignuta dvotrecinska vecina u parlamentu za izmjene Zakona o izboru poslanika i odbornika, DIK ce kao kljucna institucija za sprovodenje izbora u izbornoj godini po sastavu i organizacionoj strukturi biti bitno drugacija.

Kako je Pobjeda pisala, DIK i opstinske izborne komisije nece vise biti sastavljene od clanova partija, vec iskljucivo profesionalni organi u kojima ce, u slucaju izjednacenog glasanja, odlucivati “zlatni glas” predsjednika tih tijela.

Po prijedlogu Radne grupe, ime Drzavne izborne komisije ce biti promijenjeno u Centralna izborna komisija, dok je njen sastav, kao i sastav opstinskih izbornih komisija, u potpunosti profesionalizovan.

DIK je po aktuelnom zakonu bila gotovo stoprocentno politicko tijelo, koje u stalnom sastavu ima cetiri predstavnika pozicije, cetiri opozicije, jedan je predstavnik manjinskih naroda, jedan NVO sektora. U sastav DIK-a ulazi po jedan opunomoceni predstavnik podnosilaca izborne liste.

Prema prijedlozima izmjena, nacin i kriterijumi za izbor clanova komisija su stroziji, prakticno su iz korijena promijenjeni jer se iskljucivo – traze profesionalci.

“Propisano je da clanove opstinskih izbornih komisija bira Centralna izborna komisija, umjesto vazeceg rjesenja da ih imenuje skupstina opstine, a u skladu sa rjesenjem da se formira i jaca izborna administracija. Ovlasceni predstavnici lista za izbor koji ucestvuju u organima za sprovodenje izbora nemaju pravo odlucivanja”, navodi se u prijedlogu.

Promijenjena je duzina trajanja mandata izbornim komisijama sa cetiri na pet godina.

Novina u prijedlogu zakona je i nacin odlucivanja u organima za sprovodenje izbora jer se prvi put uvodi institut ,,zlatnog glasa”.

“Propisano je da organi za sprovodenje izbora odlucuju vecinom glasova ukupnog broja clanova i predviden je ,,zlatni glas” predsjednika komisije u slucaju izjednacenog broja glasova”, navodi se u prijedlogu.

Dvotrecinska ili prosta vecina

Prema informacijama Pobjede, u Odboru za izbornu reformu postoje razliciti stavovi o nacinu izbora novih profesionalnih clanova DIK-a ili Centralne izborne komisije, kako bi trebalo da se po novom zove institucija za sprovedbu izbora.

Dok u NVO sektoru i opoziciji vjeruju da bi novi clanovi DIK-a trebalo da budu birani dvotrecinskom ili nekom drugom kvalifikovanom vecinom u parlamentu, predstavnici vladajuce koalicije su na stanovistu da bi to trebalo da bude prosta vecina.

“Ni Vlada se ne bira dvotrecinskom vecinom vec apsolutnom vecinom. Taj prijedlog bi sustinski blokirao proces”, rekao je izvor iz vladajuce koalicije.