SIMOVIĆ NA FORUMU

U sektoru šumarstva započet je odlučan reformski proces koji daje evidentne rezultate, te da treba nastaviti aktivnosti u tom pravcu, kako bi šumskim bogatstvom Crne Gore gazdovali na najbolji mogući način, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

Otvarajući Treći crnogorski šumarski forum koji se održava u Podgorici, potpredsjednik Simović je ocijenio da će novi organizacioni model upravljanja šumama omogućiti da se državnim šumama kao dobrom od javnog interesa gazduje na ekološki održiviji, socijalno odgovorniji i ekonomski efikasniji način.

On je istakao da je protekli period za sektor šumarstva bio izazovan u brojnim segmentima, te da je najveća pažnja bila usmjerena u pravcu reafirmacije rada Uprave za šume u punom kapacitetu. Podsjetio je da su početkom ove godine stvoreni preduslovi za unaprijeđeno djelovanje Uprave za šume.

“Dobijen je status samostalnog organa državne uprave; na vrijeme je usvojen Program gazdovanja šumama; donijeta je Odluka o davanju šuma na korišćenje nakon čega je raspisan Konkurs za dodjelu drveta u dubećem stanju, što je znatno ranije u odnosu na prethodni period. Ovim su se stekli objektivni uslovi za bolju valorizaciju šumskih resursa”, kazao je Simović.

“Ostvareni rezultati u ovoj oblasti, pokazali su dodatnu posvećenost upravljačkih struktura u sektoru šumarstva u realizaciji povjerenih im poslova od javnog interesa a posebno kod sprovođenja preporuka Državne revizorske institucije, čime je uspostavljen bolji monitoring u naplati koncesionih naknada. Postupak dodjele šuma na korišćenje, unaprijeđen je kroz transparentnost i uspostavljanje jasnih i jednakih pravila za sve učesnike konkursa, o čemu govori smanjen broj žalbi na odluke donešene od strane Uprave za šume. Takvim pristupom podsticana je konkurentnost ponuđača za raspoložive etate, što je za rezultat imalo uvećane izlicitirane cijene u odnosu na početne koje su date konkursom”, dodao je Simović.

Simović je istakao da su prihodi koje će ostvariti Uprava za šume u ovoj godini rekordni i nadmašiće 7 miliona eura i to uz manji obim proizvodnje za 15%.

“Potpredsjednik je naveo i da je izvoz trupaca 41 put manji nego u 2016. godini, a Indeks industrijske proizvodnje za oblast drvne industrije u odnosu na uporedni period 2018. godine iznosi 136.2, dok je Indeks industrijske proizvodnje u proizvodnji namještaja 168,9 što je veoma značajno.
Ukupno ostvareni prihod u oblasti šumarstva i drvoprerade u ovoj godini će, kako je kazao, nadmašiti 110 miliona €, što je više za 33,3% nego u 2016. godini”, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.

Potpredsjendik je takođe istakao da se povećao i broj radnih mjesta u toj djelatnosti u odnosu na 2016. godinu za 523.

“Sa postignutim se ne smijemo zadovoljiti. Naprotiv, suočeni sa brojnim izazovima, u predstojećem periodu, potrebno je nastaviti započete procese i dati snagu novim idejama a rezultate na ovom planu učiniti konkretnijim i u korist cjelokupnog društva, na nivou lokalnih zajednica i šire. Iz tog razloga smatram da je neophodna bolja organizacija rada kada je u pitanju sagledavanje stvarnih potreba za drvetom za uslužnu potrebu stanovništva u ruralnim oblastima, i to posebno u segmentu jasno definisanih kriterijuma za dodjelu drveta, kako pojedincima, tako i malim pogonima za preradu drveta. To posebno ističem iz razloga što hiljade kubika trupaca godinama trunu po našim šumama”, kazao je Simović.

On je istakao i potrebu da se održavanje šumskih puteva mora unapređivati, iako je stanje u tom segmentu bolje u odnosu na prethodni period.

Simović je izrazio nadu da će implementacija novog organizacionog modela upravljanja u gazdovanju šumama biti uspješna i da će dati odgovore na brojne izazove u ovoj oblasti.

“Novi organizacioni model upravljanja šumama omogućiće da se državnim šumama kao dobrom od javnog interesa gazduje na ekološki održiviji, socijalno odgovorniji i ekonomski efikasniji način. Kreiranje nove organizacije u šumarstvu uvažilo je postojeće stanje šuma i šumarstva, šumarsku tradiciju, postojeće kadrovske potencijale, kao i ograničenja i realne mogućnosti šumarstva i potrebe razvoja drvne industrije”, kazao je Simović.

Potpredsjednik Vlade pozvao je sve subjekte iz oblasti šumarstva da zajedničkim snagama nastave proces unapređenja šumarskog sektora.

Na forumu je osim državnog sekretara za šumarstvo Milosava Andjelića i direktora Uprave za šume Nusreta Kalača, govorila i ambasadorka Republike Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčijeva.

Plugčijeva izrazila je zadovoljstvo prilikom da učestvuje na skupu na kome se diskutuje o daljem putu razvoja crnogorskog šumarstva, posebno zbog činjenice da je i sama inžinjer šumarstva i da je svojevremeno, kao zamjenik ministra poljoprivrede Bugarske, pokrenula duboku reformu šumarskog sektora te zemlje.

Iz iskustva Bugarske, ambasadorka je sugerisala da Crna Gora učini stručnu analizu ekonomske, ekološke i društvene funkcije šuma i pripremi i uključi u reformu sve subjekte crnogorskog društva.

Ona je istakla i značaj uključenosti Crne Gore u globalne aktivnosti u suočavanju sa izazovima kakvi su klimatske promjene. U tom pravcu, posebno je pohvalila Crnu Goru što je pokrenula aktivnu kampanju za pošumljavanje.

“Briga o šumama je investicija u budućnost nacije i zemlje. Crna Gora je velika zemlja na maloj teritoriji. Čuvajte je, a vi kao šumari imate veliku obavezu u tom dijlu”, poručila je Plugčijeva.