DA SE OSJETE REFORME

Dešavanja unutar Evropske unije (EU) ne mogu biti razlog što nema institucionalnog razrješenja ključnih afera koje potresaju crnogorsko društvo, a reforme treba da daju rezultate koje će osjetiti građani, kako bi podrška toj evropskoj zajednici bila veća.

To je saopšteno na nacionalnoj konferenciji „Crna Gora u susret novom modelu politike proširenja Evropske unije: podsticaj ili izgovor za propuštene šanse?“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Izvršna direktorica CeMI-ja Ana Nenezić ukazala je da se danas može napraviti presjek ostvarenih obećanja izvršne vlasti koja nosi ovaj proces, jer je premijer Duško Marković, predstavljajući program rada nove Vlade 2016. godine, kazao da će na današnji dan biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja i okončan proces.

„A gdje se mi nalazimo? Crna Gora još nije ni uspjela otvoriti sva pregovaračka poglavlja. Nemamo ni završna mjerila za poglavlja 23 i 24, izvještaji Evropske komisije su sve kritičniji i sve manje sadrže ono što je karakterističan diplomatski-briselski riječnik, a sve su specifičniji i konkretniji”, rekla je Nenezić.

Ona je navela da entuzijazam koji je krasio početak pregovaračkog procesa gotovo da ne postoji, i podsjetila na poslednje podatke CEDEM-a koji pokazuju da je podrška ovom procesu od strane javnosti pala na 55 odsto, što je najniže od 2007. godine.

Prema njenim riječima, veoma je opasna kontrukcija, a koja je prisutna u poslednje vrijeme „da je Crna Gora uradila sve ono što je bilo do nje, ali da joj ne idu na ruku dešavanja unutar same EU“.

„Otvara se pitanje da li je to zaista tako? Da li smo iskoristili datu šansu? Što imamo kao rezultat? Nemamo rezultate reformi i imamo sve manju podršku javnosti i vjerujem da je to za ozbiljno promišljanje svih struktura društva“, navela je Nenezić.

Ona smatra da Crna Gora nema rezultate u reformama, da građani ne osjećaju ono što su koristi tog procesa, kao i da je sve manja podršku javnosti EU.

Kako je navela, ono što se dešava u EU nije razlog zašto crna Gora nije završila svoje domaće zadatke.

“Dešavanja unutar EU ne mogu biti razlog zašto nemamo institucionalno razrješenje ključnih afera koje potresaju naše društvo, kao što su „Snimak“, „Koverta“, „stanovi“ i mnoge druge, nisu razlog hronične političke krize i nedostatka minimuma političkog dijaloga“, ocijenila je Nenezić.

Ona je naglasila da Crnoj Gori idu na ruku inicijative, koje su uslijedile nakon francuskog “ne” otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, i koje Zapadni Balkan i njegovu EU perspektivu stavljaju su na sam vrh agende Evropske unije.

„Vidimo da prve poruke predsjednice Komisije, novog šefa diplomatije, novog komesara za proširenje išle u tom pravcu.“ Ostaje samo pitanje da li će naše političke elite prepoznati ovaj trenutak, koliko će se odgovorno odnijeti ili ćemo nastaviti da propuštamo šanse koje nam se ukazuju, zaključila je Nenezić.

Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić, poručio je da će jedan od važnih prioriteta tokom presjedavanja Hrvatske EU biti proširenje.

Govoreći o pregovorima Crne Gore sa EU, Grubišić je podsjetio da je još jedno poglavlje ostalo neotvoreno.

„Nadamo se i vjerujemo da bi to poglavlje trebalo biti otvoreno tokom Hrvatskog presijedanja sa EU. Tu Hrvatska ne odlučuje sama. Mi ćemo sigurno biti podsticajni. Pregovori sa EU nisu dvosmjerna traka. To su dvije trake koje idu u istom smjeru. Možete preticati, možete slobodno ići iz jedne u drugu. To je jedan zajednički napor“, istakao je Grubišić.

Zamjenik ambasadora Njemačke u Crnoj Gori, Christph Breunig, istakao je da će ta država ostati čvrsto posvećena procesu pridruživanja Crne Gore EU i svih država Zapadnog Balkana.

„Politiku proširenja EU vidimo kao osnovni instrument stabilizacije, kao jednu pokretačku silu za procese i reforme u svim zemljama. Uspješna integracija Crne Gore i Zapadnog Balkana nije samo u interesu regiona, već i u interesu EU i same Njemačke“, rekao je Breunig.

On je poručio da je Njemačka spremna da podrži Crnu Goru u implementiranu i sprovođenu svih reformi.

„Upravo se o tome radi. O sprovođenju reformi koje vode ka opipljivim rezultatima. Cjelokupan proces pridruživanja EU odnosi se na unaprjeđenje kvaliteta života svakog građanina. Sve se svodi na to. Kada se efekti, rezultati reformi odraze na same građane, onda će podrška EU rasti u većoj mjeri“, ocijenio je Breunig.

Zamjenik glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, Marko Mrdak, kazao je da Crna Gora pregovora po najstrožim pravilima koje je EU ikad imala.

„Kao proizvod takvih pregovora, Crna Gora se pozicionirala kao lider u procesu evropskih integracija i to na način da imamo sva pregovaračka poglavlja otvorena, izuzev jednog za koje smo dobili formalnu potvrdu svih država članica da su ispunjena početna mjerila, kao i povremeno zatvorena tri pregovaračka poglavlja“, rekao je Mrdak.

On je istakao da nema bojazni što se tiče Crne Gore da će bilo koji pregovarački okvir moći uticati na tempo i posvećenost u smislu ispunjavanja reformskih aktivnosti.

Mrdak je ocijenio da su prioriteti nove Evropske komisije ohrabrujući, kao i poruka fon der Lajen da EU i Zapadni Balkan moraju da grade zajedničku budućnost, „imajući u vidu da dijelimo kontinent, kulturu i izazove“.

„To nas dodatno ohrabruje da će nova metodologija ići u prilog Zapadnom Balkanu, u ovom slučaju Crnoj Gori, kao prevodnici procesa i da će samo biti dodatan podstrek za ubrzavanje reformskih aktivnosti”, smatra Mrdak.