RADUNOVIĆ U SKUPŠTINI

Rok za izradu novog zakona o igrama na sreću produžen je do 30. juna, saopštio je ministar finansija, Darko Radunović.

On je kazao da se kasni sa donošenjem zakona i da je kraj drugog kvartala naredne godine sada postavljen kao krajnji rok.

“Imajući u vidu kratak rok za implementaciju strateških mjera definisanih sporazumom o kontribuciji koji je potpisan sa Slovačkom, predloženo je produženje roka za šest mjeseci, odnosno do 30. juna naredne godine. Računam da do tada to možemo da stignemo, jer mi nacrt i tekst uz pomoć konsultanata već imamo i u završnoj smo fazi unapređivanja i izvjesnih korekcija”, kazao je Radunović u Skupštini, odgovarajući na pitanje nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića.

Crnoj Gori će u izradi novog zakona pomoći Slovačka. Ministri finansija dvije države su krajem prošle godine potpisali Sporazum o kontribuciji koji predviđa finansijsku podršku Slovačke od milion eura za unapređenja informacionog sistema za nadzor priređivača igara na sreću i jačanja kapaciteta Uprave za igre na sreću.

Radunović je saopštio da očekuje da će odmah posle novogodišnjih praznika tekst zakona biti upućen na javnu raspravu, kako bi se uspostavila komunikacija sa svim priređivačima i zainteresovanih stranama.

“Računam da je bolje da donesemo dobar zakon koji će urediti ovu oblast, nego da to uradimo na vrijeme, a da bude loš”, smatra Radunović.

On očekuje da će novi zakon o igrama na sreću na sveobuhvatan način urediti to tržište, definisati nove oblike igara na sreću i omogućiti potpuni i kvalitetniji on lajn nadzor priređivanja igara, što će dovesti do stvaranja kvalitetnijeg ambijenta za razvoj tržišta i povećanja prihoda od igara na sreću.

Damjanovića je zanimalo kada se planira donošenje novog zakona o igrama na sreću imajući u vidu, kako je kazao, nagomilane probleme u toj oblasti poput neizvršavanja, odnosno izvrgavanja ruglu, odluke Ustavnog suda vezano za uklanjanje takozvanih kladomata iz ugostiteljskih objekata.

“Važeći zakon, koji je na snazi, donesen je 2004. godine i prevaziđen je, stoga je potrebno da imamo novi zakon”, rekao je Damjanović i dodao da postoje problemi u primjen važećeg zakona.

On je podsjetio da je Ustavni sud je 24. februara 2017. godine donio odluku kojom je ukinuta odredba kojom se terminali za kocku mogu postavljati u ugostiteljskim objektima.

Damjanović je rekao da Vlada nije ispoštovala tu odluku i da se priređivanje igara u tim objektima nastavlja i nakon isteka koncesije.

“Sada se dešava da se u tim kafanama, gdje više formalno ne smije da bude kladomata, jer su istekle koncesije, brže bolje u roku od 24 sata napravi mali prostor, gdje se okreči i sredi jedan čošak i tu se napravi posebna kabina. Onda dođe naručena inspekcija i ustanovi taj dan da je sve u redu, a kako inspekcija ode, taj se prostor razbutla i to i dalje ostaje kafana. I tako u 500 objekata u Crnoj Gori. Tu je ogroman profit iz tog posla”, rekao je Damjanović.

Radunović je odgovorio da nijedna koncesija, nakon isteka, nije produžena, i da ne zna da li se u ugostiteljskim objektima dešava to što je Damjanović opisao.

“Nije dobro ako se dešava, razgovaraću sa inspekcijom, to ne smijemo dozvoliti i treba da intervenišemo”, poručio je Radunović.

Radunović je, odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske paritje (SDP), Raška Konjevića o strukturi neto zarada, kazao da prema podacima Poreske uprave (PU), neto zaradu u maju do 250 eura prima 59,75 hiljada.

“Od 250 do 400 eura prima 33,92 hiljade zaposlenih, od 401 do 500 eura prima 19,25 hiljada, od 501 do 700 eura prima 27,29 hiljada, dok od 701 do hiljadu eura prima 13,56 hiljada”, rekao je Radunović.

On je dodao da preko hiljadu eura prima 10,11 hiljada zaposlenih.

Radunović je podsjetio da određeni broj poslodavaca kasni sa podnošenjem IOPPD obrazaca, pri čemu je broj zaposlenih u registru uvijek veći od broja zaposlenih koji se na mjesečnom nivou pojavljuju u evidenciji podnijetih obrazaca.

Konjević je kazao da je u Crnoj Gori, prema podacima PU za maj, bilo oko 160 hiljada zaposlenih, dok Vlada barata sa brojem od 200 hiljada.

“To po difoltu znači da je 40 hiljada zaposlenih na nivou sive ekonomije”, rekao je Konjević.

On je naveao da ugrubo računajući, 82 hiljade ili 50 odsto zaposlenih živi sa platom od 400 eura, od čega 60 hiljada prima 250 eura.

“To je realni socijalni status naših građana. Ovo su problemi sa kojima treba da se pozabavimo”, smatra Konjević.