ODBOR

Odbor za ljudska prava i slobode podržao je Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Članovi Odbora iz vladajuće koalicije predložili su Skupštini da usvoji prijedlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Glasanju nijesu prisustvovali članovi Odbora iz opozicije.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin je rekao da je Vlada kontinuirano pozivala SPC na dijalog, i da je na dijalog i sada spremna te da će biti spremna i kada zakon bude usvojen.

Na sjednici Odbora resorni ministar Mehmed Zenka je istakao da je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti usklađen sa najvišim međunarodnim standardima i svim preporukama VK.

„Pred vama je Predlog zakona koji je usklađen sa najvišim međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i u potpunosti usaglašen sa najnovijim preporukama Venecijanske komisije“, saopštio je Zenka.

„Riječ je o veoma liberalnom zakonskom tekstu, koji svima u Crnoj Gori, dakle i vjernicima i onima koji to nijesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda. Ovim zakonom Vlada ispunjava svoju obavezu da na podustavnom nivou ovaj veoma važan aspekt ljudskih prava bude adekvatno uređen modernim zakonom, koji će zamijeniti stari zakon iz 1977. godine, koji je još uvjek na snazi,“ pojasnio je ministar Zenka.

Podsjetio je da prilikom utvrđivanja Predloga zakona Vlada nije žurila, već ga je dugo i pažljivo pripremala.

Prema njegovim riječima, novim Predlogom zakona se prvi put u Crnoj Gori jasno utvrđuje dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica.

„Takođe, na veoma liberalan način je regulisana procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica. Stvar je slobodne volje vjerske zajednice, da li će se registrovati ili neće. Moći će slobodno da djeluju i one vjerske zajednice koje odluče da se ne registruju i da nemaju svojstvo pravnog lica.“

Najzad, naveo je ministar, ovim zakonom se kao kulturno dobro štiti državna imovina koju koriste vjerske zajednice.

CPC za Zakon, SPC traži razgovore

Boris Bojović episkop CPC kazao je da CPC podržava predlog zakona, istakavši da će njime imovina koja je nezakonito prepisana SPC biti ponovo ozakonjena na crnogorsku državu.

“CPC i njeni vjernici diskriminisani su već dugi niz godina i u svim crkvama odriče nam se pravo da služimo i uskraćeno nam je pravo da ispovjedamo vjeru i nacionalnu pripadnost. Takvo stanje traje od devedesetih godina kada je ukinuta CPC”, kazao je Bojović.

On je naveo da SPC svu crkvenu imovinu tumači kao svoju.

“Smatram da je pravno rješenje iz ovog zakona dobar pravni osnov za rješenje vjerskih pitanja u Crnoj Gori i podržavamo usvajanje ovog zakona”, kazao je Boris Bojović iz CPC.

Rektor cetinjske bogoslovije Gojko Perović predložio je Vladi da povuče Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. Od Vlade traži da sa svim crkvama i vjeskim zajednicama uđe u dijalog.

“Imali smo primjedbe, nikakav odgovor dobili nijesmo”, kazao je Perović i dodao da preporuke Vemecijanske komisije nijesu inkomporirane adekvatno u zakon.

“Prijedlog zakona nije u saglasnosti sa Ustavom zbog diskriminatorskih odredbi. Radikalno se atakuje na svojinska prava crkve koji je suprotan Ustavu Crne Gore”, naveo je Perović i dodao da crkva nikome nikad ništa nije otela.

Fuad Čekić iz Islamske zajednice je rekao da je zakon neophodan, navodeći da bi njime, trebalo detaljnije obrazložiti pitanje plaćanja poreza.

“Tražili smo da se regulišu pitanja poreskih stvari. Venecijanska komisija je usvojila neke naše predloge. Iznijeli smo svoje specifičnosti koje se tiču zakona”, kazao je Čekić.

Robert Tonsati iz Kotorske biskupije smatra da pitanje vlasništva i imovine treba rješavati leks specijalisom jer bi se time rasteretio Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

“Zakon je potreban, ali još uvijek nije vrijeme za to. Potreban je veći stupanj konstruktivnog dijaloga. Unaprijeđen je predlog i puno je bolje nego ranije, ali opet ima mnogih djelova koji su sporni, naročito oko vlasništva i imovine”, kazao je Tonsati.

Đorđe Raičević iz Jevrejske zajednice navodi da podržavaju usvajanje zakona, ali da je trenutni predlog nepotpun i sporan i da bi trebalo da se doradi na njemu.

Pažin: Nijesmo ignorisali stav SPC 

Ministar pravde Zoran Pažin je kazao da je bilo dijaloga između Vlade i SPC-a te da je samo jedan mali dio bio iza zatvorenih vrata. On dodaje da je upravo dio tog dijaloga nađen u aktuelnom Predlogu zakona.

On je rekao da je Vlada dužna da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar nepokretnosti.

„Kada je riječ o načinu na koji je uknjižena Srpska pravoslavna crkva devedesetih godina u katastar ne treba ni od toga praviti neku mistifikaciju. Da bi neko mogao da se poziva na svoje pravo svojine, koje djeluje erga omnes prema svima, radi se o apsolutnom pravu, moraju i kumulativno biti ispunjena dva uslova: jedan je postojanje punovažnog pravnog osnova justus titulus. To može biti neki ugovor o kupoprodaji, ugovor o poklonu, to može biti akt nasljeđivanja. to može biti neka odluka državnog organa ili sudska odluka”, naveo je Pažin.

Pored toga, kako navodi, mora biti ispunjen i drugi osnov koji se tiče upisa u katastar nepokretnosti.

“Ako nedostaje jedan od ova dva kumulativna uslova onda pravno poredak naprosto mora otvoriti pitanje pravne valjanosti takvoga upisa. To je tako po pravo i u ranije važećem pravnom sistemu i u sada važećem pravnom sistemu. Dakle, ne postoji nikakva loša namjera, posebno ne prema jednoj bilo kojoj vjerskoj zajednici u ovom konkretnom slučaju prema crkvi. Nego postoji potreba za pravnom sigurnošću. To je ustavna obaveza Vlade na kojoj Vlada mora da istraje. Pravna sigurnost je najvažniji aspekt vladavine prava“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Predviđeno šest nivoa pravne zaštite

Pažin rekao je da u Predlogu zakona postoji šest nivoa pravne zaštite, što je prepoznala i pozdravila Venecijanska komisija.

“Ovaj zakon otvara mogućnost zaštite na čak šest pravnih nivoa: u spornim situacijama vodiće se upravni postupak (1), nakon toga postoji mogućnost žalbe drugom stepenu (2), nakon toga moguće je pokrenuti upravni spor (3), nakon toga moguće je vanrednim pravnim sredstvima otvoriti postupak pred Vrhovnim sudom (4), nakon toga moguće je podnijeti ustavnu žalbu Ustavnom sudu (5) i konačno kad se iscrpe svi djelotvorni ljekovi koje poznaje nas pravni sistem moguće se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava (6). Dakle, najviši stepen garancija pravne sigurnosti svakom pravnom subjektu koji se osjeti ugrožen bilo kojom odredbom ovoga zakona”, saopštio je Pažin.

Čekati ili ne Zakonodavni odbor?

Poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović, ocijenio je da Odbor za ljudska prava ne bi trebalo da raspravlja o ovom aktu, dok to ne učini Zakonodavni, i dok se ne, kako je rekao, razriješi konfuzija oko mišljenja stručne službe.

“Članovi Zakonodavnog odbora imaju mišljenje stručne službe da je ovaj zakon neustavan. Zašto da se vodi ova polemika, ako je stručna služba, koja je jedina relevantna, smatra da ovaj zakon nije ustavan? Treba napraviti pauzu dok ne dobijemo mišljenje Zakonodavnog odbora”, ocijenio je Đukanović.

Predsjednik Odbora Halil Duković, rekao je da nema u poslovniku odrednice o tome da rad jednog odbora utiče na drugi.

“I da je donijeto mišljenje, a nije, o tome odlučuje Skupština”, kazao je Duković.

Član Odbora iz DF-a Slaven Radunović pitao je Dukovića zašto je na sjednicu pozvao, kako je, kazao, pseudoreligijsku organizaciju?

“To što neko u nazivu ima crkva, ne znači da je crkva”, naveo je Radunović.

Duković je kazao da je pozvao sve relevantne vjerske zajednice i da ne ulazi u to koja je crkva kanonska.