STEVOVIĆ O ZAKONU

Savjetnik za identitetska pitanja Crnogorske partije Nenad Stevović ocijenio je da je usvajanje Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti posljednji i najveći iskorak Crne Gore ka građanskoj slobodi i poraz lažne i agresivne mitomanije generisane iz susjedstva.

On je, pozdravljajući najavljeno usvajanje Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, rekao da je to “istovremeno i ključni korak ka oporavku autentičnog identiteta crnogorske države nakon 100-godišnje identitetske kome u koju je zapala naša postojbina, nakon lažne Podgoričke skupštine koja je svoje nedemokratske pipke uspješno pustila u sve pore života građana Crne Gore”.

“Brojni trubaduri i lažni guslari otvoreno podržani iz inostranstva i danas neumorno ubjeđuju građane Crne Gore da njihova imovina nije njihova, i da vjerska istorija Crne Gore počinje dekretom regenta tuđe kraljevske porodice nakon prisilne aneksije Crne Gore 1918. godine.
Bez zakona je sve moguće, pa i to da crnogorske svetinje nijesu crnogorske, ili da crnogorska državna imovina nije imovina države Crne Gore”, ocijenio je Stevović.

Zato je zakon, kako je rekao, od krucijalnog značaja.

“On premotava film na početak – jer istorija Crne Gore ne počinje lažnom Podgoričkom skupštinom. Ovaj zakon u suštini se svodi na to da je država Crna Gora starija od dekreta dinastije Karađorđevića. Ovaj zakon govori da je Crna Gora država svih njenih građana i svih konfesija, koje su ravnopravne. Umjesto da imamo privilegovanu samoproglašenu kastu imenovanu u Beogradu koja prisvaja imovinu svih građana Crne Gore, imaćemo zaštitu resursa svih građana Crne Gore”, rekao je Stevović.

Predlog zakona, kako je rekao, nije postao kontroverzan zato što je neobičan, već zbog toga što je pravičan.

“Njegovu kontroverznost propagira samo jedna organizacija u Crnoj Gori koja želi da zadrži svoj neprirodni i nelegitimni monopol nad državnom imovinom. Zloupotrebom narodnih i državnih resursa Crne Gore u posljednjih 100 godina, došli smo do paradoksalne situacije da jedna neregistrovana vjerska organizacija stvorena kraljevskim dekretom u susjedstvu – danas i dalje nesmetano i predano radi na brisanju slavne, nezavisne i dostojanstvene prošlosti Crne Gore i njenog naroda”, navodi Stevović.

Zato etnički Crnogorci u Srbiji, podsjeća on, sa ponosom gledaju kako sekularna vlast u Crnoj Gori brani ustavni sistem, u kojem su građani nosioci suverenosti, a ne inostrane vjerske organizacije ili njihove filijale.

“U članu 14. Ustava Crne Gore piše da su ‘Vjerske zajednice odvojene od države’, dok član 2. jasno govori da se ‘Ne može uspostaviti vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima’. U suštini, Skupština Crne Gore usvajanjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti štiti imovinu svih građana i državljana Crne Gore, ali i crnogorskih iseljenika. Skupština Crne Gore na taj način ne dozvoljava nelegalnu privatizaciju svetih i istorijski značajnih mjesta koja su dio naše kolektivne istorije stvarane i od strane naših predaka i porodica”, zaključio je Stevović.