HRAPOVIĆ

Milionska ulaganja u zdravstveni sistem rezultirala su boljom i preciznijom dijagnostikom i manjim listama čekanja u svim ustanovama, kazao je ministar zdravlja Kenen Hrapović, navodeći da očekuje da će tri nove klinike u krugu Kliničkog centra biti u funkciji 2022. godine.

On je rekao da su briga o pacijentu, dostupnosti i kvalitetu zdravstvene zaštite primarni ciljevi Vlade i da u skladu sa tim profilišu sve politike u oblasti zdravstva.

“Izazovi su konstanta, ali vjerujem da smo rezultatima u prethodnom periodu pokazali da možemo da odgovorimo ovom zadatku, ali i da smo spremni da onda kada uvidimo da nešto ne funkcioniše mijenjamo i usavršavamo po mjeri pacijenta, ljekara i onog što su stvarne potrebe”, kazao je Hrapović u intervjuu agenciji MINA.

Hrapović je podsjetio da je od 2017. do 2018. godine iz budžeta države nabavljena medicinska oprema ukupne vrijednosti 10,9 miliona eura, dok je dodatnih pet miliona opredijeljeno u budžetu za prošlu godinu, koje KCCG uspješno realizuje.

On je posebno istakao nabavku višeenergetskog linearnog akceleratora vrijednosti 2,6 miliona eura, uređaja za magnetnu rezonancu 3T od 1,4 miliona i angiografskog aparata vrijednosti 900 hiljada eura.

Kada je riječ o prošloj godini, Hrapović je kazao da je u javne zdravstvene ustanove Crne Gore ukupno uloženo oko 8,2 miliona eura, od čega je 5,9 miliona izdvojeno za nabavku savremene medicinske opreme, a 2,3 miliona eura za adaptaciju i rekonstrukciju objekata.

On je podsjetio da je krajem decembra u rad pušten još jedan linearni akcelerator vrijedan 2,2 miliona eura, čime su, uz postojeća dva aparata, ispoštovani međunarodni standardi kada je u pitanju liječenje onkoloških pacijenata zračnom terapijom, odnosno jedan aparat na 200 hiljada stanovnika.

“Nažalost, postoji trend porasta incidence malignih tumora kako u svijetu, tako i kod nas. Sve je veći broj pacijenata oboljelih od malignih bolesti u Crnoj Gori koje zahtijeva i zračnu terapiju, tako da ćemo sa tri linearna akceleratora značajno poboljšati kvalitet pružanja ovih usluga i smanjiti liste čekanja”, naglasio je Hrapović.

Prema njegovim riječima, nova Lista ljekova, na kojoj su zastupljene savremene terapije, u značajnoj mjeri je doprinijela unapređenju liječenja crnogorskih osiguranika.

Hrapović je, govoreći o planovima za ovu godinu, rekao da se očekuje realizacija nekoliko važnih projekata koji će značajno unaprijediti kvalitet pružanja zdravstvene zaštite građana.

On je podsjetio da je planirana izgradnja nove bolnice u Pljevljima, čija je vrijednost 20 miliona eura.

“Krenućemo u izgradnju novog objekta Urgentnog centra KCCG, ukupne vrijednosti investicije 15,3 miliona, a planirana je i izgradnja doma zdravlja u City kvartu, vrijednosti deset miliona eura”, saopštio je Hrapović.

On je značajnim istakao to što je budžetom za ovu godinu planirano povećanje plata zdravstvenim radnicima, gdje se još usaglašava moguća mjera kompromisa između zahtjeva sindikata i realnih mogućnosti državne kase.

“Na ovaj način smo pokazali ozbiljnu namjeru da i kroz povećanje zarada, zajedno sa drugim alatima koje primjenjujemo, utičemo na bolji standard zdravstvenih radnika”, rekao je Hrapović.

On je dodao da će Crna Gora ove godine organizovati nekoliko važnih međunarodnih aktivnosti čiji cilj je upoznavanje sa trendovima savremene medicine i kretanjima u oblasti zdravstvene zaštite.

Govoreći o izgradnji tri nove klinike, vrijednosti preko 13 miliona eura, Hrapović je kazao da je predlogom kapitalnog budžeta za ovu godinu obuhvaćena izgradnja novog objekta za potrebe klinika za infektivne bolesti i za dermatovenerologiju, kako bi se odgovorilo realnim potrebama pacijenata i globalno rastuće patologije.

Kako je naveo, glavni projekat za izgradnju novog objekta za potrebe klinika za infektivne i za kožne bolesti je urađen, a revizija glavnog projekta je u finalnoj fazi.

“U ovoj godini je planirano raspisivanje tendera za izbor izvođača građevinskih radova i početak gradnje, a ukupna vrijednost investicije iznosi 8,2 miliona eura”, rekao je Hrapović i dodao da će, prema planu, klinike biti u funkciji 2022. godine.

On je rekao da je od izuzetnog značaja i izgradnja novog objekta Klinike za mentalno zdravlje, čime će, kako je naveo, trajno biti riješen problem uslova i smještajnih kapaciteta mentalno oboljelih pacijenata.

Kako je rekao, kontinuiranim ulaganjem u savremenu medicinsku opremu, modernizaciju prostornih kapaciteta i edukaciju kadra, Crna Gora primjenjuje najnovija medicinska dostignuća i unapređuje kvalitet i sigurnost zdravstvene zaštite njenih građana.

„Zahvaljujući podršci države, ali prevashodno predanošću i zalaganju medicinskih radnika, crnogorski zdravstveni sistem se danas sve više oslanja na sopstvene snage i kapacitete i manje zavisi od medicinskih centara u drugim državama“, istakao je Hrapović.

On smatra da u narednom periodu treba dodatno jačati preventivne servise i unaprijediti skrining programe.

Komentarišući kritike na račun odliv kadra iz Crne Gore, Hrapović je kazao da se ove godine očekuje povratak 146 ljekara sa specijalističkog usavršavanja i dodao da će zdravstveni sistem biti bogatiji i za deset supspecijalista.

“Danas se možemo pohvaliti činjenicom da je u cjelokupnom zdravstvenom sistemu Crne Gore, aktivno angažovan 2.278 ljekara. Kada ovaj broj uporedimo sa brojem stanovnika dobijamo odnos od 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, što nas prbližava evropskom prosjeku/standardu od 3,4 ljekara”, rekao je Hrapović.

Kako je istakao, u protekle dvije godine crnogorski zdravstveni sistem značajno je obogaćen kroz rad 93 ljekara specijalista, koji su se vratili sa specijalističkog usavršavanja.

Prema njegovim riječima, briga o stručnom usavršavanju i napredovanju, kroz specijalizacije, supspecijalizacije, kao i kontinuiranu medicinsku edukaciju, za šta država izdvaja značajna novčana sredstva, jedan su od načina da se ljekarima omogući profesionalno napredovanje.

On je istakao da im visok stepen povjerenja u zdravstveni sistem koji pokazuju sva istraživanja javnog mjenja daje vjetar u leđa da nastave dalje, ali i obavezuje da svakodnevno preispituju šta može biti bolje, efikasnije, kvalitetnije.