VUČIĆ PORUČIO

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ne može i neće odustati od saradnje sa Evropskom unijom, sa čijim zemljama članicama ima 67 odsto ukupne trgovinske razmjene, ali da neće odustati ni od saradnje sa Rusijom i Kinom.

Vučić je u intervjuu koji je emitovan na televiziji “Hepi” rekao da samo njemačke kompanije zapošljavaju oko 62.000 ljudi u Srbiji.

“Od čega Pančevo da živi, ako ne od njemačkih kompanija? Od čega pola gradova živi, ako ne živi od njemačkih kompanija? Imamo 67 odsto trgovinske razmjene sa Evropskom unijom i 17 odsto ukupne trgovinske razmjene sa zemljama regiona, zato sam i inisistirao na saradnji koju vi zovete “mali Šengen”, a sve te zemlje se nalaze na evropskom putu”, kazao je Vučić.

On je rekao da sa druge strane, Srbija dobar dio poljoprivrednih proizvoda prodaje Rusiji, dok sa Kinom ima saradnju u vidu njihovih investicija u Srbiji.

“Vi kažete ne treba nam EU, ja to ne mogu da kažem. Potrebna nam je i Rusija i EU i svi drugi. Užasno je teško jer nikada ni jedni ni drugi neće biti zadovoljni, ali mi hoćemo da budemo samo svoj na svome i ništa više”, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da iz zapadnih zemalja imaju kritike za politiku otvorenosti Srbije za kineske investicije, ali se to, po njegovim riječima, takođe neće promeniti.

“Isto kada mi kažu za Kineze, zašto ste ih pustili? E zato. Zato što biste ih vi pustili (u vaše zemlje) da sve ostane u Vašingtonu. Cijela fabrika Folksvagen je sa kineskim delovima. Ja hoću da novac ostane u Srbiji. Nećete vi, koji pošaljete po 500 delegacija godišnje (u Kinu), da mi određujete. Treba samo oni da imaju korist, a da mi propadnemo polako ali sigurno, e taj film nećete da gledate”, rekao je Vučić.

Odgovarajući na pitanje o intenzivnijem naoružavanju Srbije, koja je od Rusije kupila više aviona i vojnih i policijskih helikoptera u 2019. godini, Vučić je rekao da će svi uijvek imati primjedbe “da li ste kupili jednu pušku, jedan metak ili uzeli avione na jednoj ili drugoj strani, ali da je osnovno pitanje da li je Srbija sada snažnija ili nije”.

Vučić je rekao i da je afera u valjevskoj fabrici “Krušik” pokrenuta “da se uništi konkurencija, pa makar i mala konkurencija kao što je srpska”.

On je rekao da je izvoz srpske namjenske industrije manji i “zato što nema ratova pa se oružje teže prodaje”.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Krivokapić: Prošlu godinu obilježili izazovi i investicije
    on 14/02/2026 at 19:41

    Mješavina unutrašnjih operativnih pritisaka i spoljnih makroekonomskih faktora, koji su direktno uticali na stabilnost sistema, obilježili su prošlu godinu u energetskom sektoru, ocijenio je predsjednik Odbora Udruženja energetike i rudarstva u Privrednoj komori (PKCG), Darko Krivokapić.  

  • Da li aerodrome dati pod koncesiju ili ih zadržati?
    on 14/02/2026 at 18:46

    Iako najavljena za kraj prošle godine, odluka Vlade o davanju aerodroma pod koncesiju još nije poznata, niti se zna kada će biti donijeta. U međuvremenu, Vlada je odlučila da dio prihoda od koncesija umjesto opštine Tivat i Zeta ubira država, a zatražena je i nova procjena imovine aerodroma od koje će zavisiti da li će Vlada ili Skupština staviti tačku na ovo pitanje.

  • Vlada uvela kategoriju stalnog sezonskog radnika
    on 13/02/2026 at 14:26

    Na 113. sjednici Vlade Crne Gore utvrđen je Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, kojim je uvedena kategorija stalnog sezonskog radnika. Donošenje ovog Zakona je uslovljeno potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih koji rade na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda - saopštila je Vlada.

  • U novom Odboru direktora Aerodroma Madžgalj, Kaluđerović, Bulatović...
    on 13/02/2026 at 12:43

    Komisija za kadrovska pitanja Vlade Crne Gore predložila je novi sastav Odbora direktora Aerodroma Crne Gore. Kako saznaje Portal RTCG, novi Odbor direktora će činiti Stefan Madžgalj, Velizar Kaluđerović, Darko Bulatović, Edina Dacić i Nikola Bajčetić.

  • EPCG tvrdi da je uništena dokumentacija o kupovini akcija u Prvoj banci
    on 13/02/2026 at 12:19

    U Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) saopštili su da je uništena dokumentacija na osnovu koje je ta državna kompanija kupovala akcije u Prvoj banci, jer je riječ o bezvrijednom registraturskom materijalu. Odgovor je dostavljen Akciji za socijalnu pravdu (ASP), koja je tražila kompletnu dokumentaciju o kupovini akcija u Prvoj banci Crne Gore.

  • "EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku"
    on 12/02/2026 at 14:13

    Privredna komora Crne Gore organizovala je skup „EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku“, posvećen promociji uspjeha crnogorskih mikro i malih kompanija koje su realizovale projekte podržane evropskim grantovima u okviru prvog EmBRACE poziva.

  • Borozan: Izmjene Zakona o Prijestonici za bolji model finansiranja
    on 12/02/2026 at 13:20

    Izmjene Zakona o Prijestonici donose promjenu modela finansiranja, pa će jedan odsto novca iz državnog budžeta, koji dobija Cetinje, biti ravnomjerno raspoređen između kapitalnih projekata i tekuće potrošnje, rekao je RTCG-u sekretar za finansije Prijestonice, Savo Borozan, koji smatra da su te izmjene konkretne i praktične.

  • ASK: Skoro 18 miliona iz budžeta za rad partija i ženskih organizacija u 2026.
    on 12/02/2026 at 12:53

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) saopštila je da su za finansiranje redovnog rada političkih subjekata i rada ženskih organizacija u njihovom okviru za 2026. opredijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 17.936.110 eura.

  • Reprezentativni sindikati: Protiv koncesije za Aerodrome Crne Gore, traže poništavanje postupka
    on 12/02/2026 at 09:06

    Reprezentativni sindikati Aerodroma Crne Gore i zaposleni saopštili su da su jednoglasno protiv dodjele koncesije u postupku za koji tvrde da je od početka opterećen kontroverzama, institucionalnim nesuglasicama i sudskim sporovima.

  • "Važno da plate i penzije finansiramo iz tekućih prihoda"
    on 12/02/2026 at 06:18

    Javni dug ove godine, saopšteno je iz Ministarstva finansija, iznosiće 69,4% bruto društvenog proizvoda ili skoro 6 milijardi eura. Rast je rezultat obezbjeđivanja rezerve za vraćanje dugova od preko milijardu eura u narednoj godini. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocijenio je da je od visine duga važnije razmišljati o tome da se plate i penzije finansiraju iz tekućih prihoda. Kategoričan je i da ima prostora za uštede, naročito, kako kaže, od novca građana koji funkcioneri troše na egzotičnim destinacijama.