GRLIĆ RADMAN

Članstvo država jugoistočne Evrope u strateškom je interesu Evropske unije (EU) i zato je važno da ona ostane otvorena za dalje proširenje, ocijenio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman.

Hrvatska je od 1. januara preuzela šestomjesečno predsjedanje Savjetom EU, pod sloganom Snažna Evropa u svijetu punom izazova.

„Hrvatska je prepoznala te izazove, nisu jednostavni, ali spremni smo da se suočimo njima i da svoj doprinos“, rekao je Grlić Radman u intervjuu agenciji MINA.

On je kazao da je preuzimanje predsjedavanja, u čiju pripremu i sprovođenje su uključena skoro sva državna tijela, najopsežniji međunarodni projekat od sticanja nezavisnosti, veliki izazov, ali i prilika i čast za Hravstku.

Hrvatska je definisala četiri prioriteta od kojih je prvi „Evropa koja se razvija“, a odnosi se na ekonomski rast i održivi i ravnomjeran razvoj.

„Tu uključujemo i demografsku obnovu koja je jedna od temelja svakog rasta i koja za veliki broj članica, pogotovo za Hrvatsku, predstavlja veliki izazov. Treba nam Evropa koja se razvija i raste, ali na uravnotežen i uključiv način“, istakao je Grlić Radman.

On je kazao da je drugi prioritet „Evropa koja povezuje“ saobraćajno, energetski i digitalno, uz odgovarajuće i pravovremeno reagovanje na sve izazove koje nove tehnologije i digitalizacije nose, alli, ujedno i Evropa koja dodatno povezuje svoje građane kroz sport, obrazovanje i kulturu.

Treći prioritet je „Evropa koja štiti“, što, kako je naveo Grlić Radman, prvenstveno podrazumijeva sigurnost građana EU.

„Hrvatska može puno doprinijeti pitanju unutrašnje saradnje i sigurnosti vanjskih granica s obzirom na činjenicu da imamo najdužu vanjsku granicu u Uniji. Kontrolisanje granice duže od hiljadu kilometara nije jednostavan zadatak, ali pokazali smo da to činimo vrlo kvalitetno i efikasno, što su prepoznale i ostale države članice EU“, naveo je Grlić Radman. 

Prema njegovim riječima, EU ima posebnu odgovornost prema svojem najbližem susjedstvu.

„Smatramo da trebamo biti garant boljitka i stabilnosti našeg neposrednog susjedstva, podstičući reformske procese na jugoistoku Evrope. Zato je naš četvrti prioritet „Evropa koja je uticajna“, a time prvenstveno mislimo na naše susjedstvo i pitanje proširenja EU“, dodao je Grlić Radman.

On je podsjetio da će tokom hrvatskog predsjedanja u maju biti održan sastanak na vrhu između čelnika EU i država jugoistočne Evrope, tačno 20 godina nakon Zagrebačkog samita koji je bio prekretnica na evropskom putu Hrvatske.

Kako je rekao, žele da taj samit u Zagrebu bude referentan za susjede i njihov evropski put kroz sledeću deceniju.

„Hrvatsko predsjedništvo će u tih šest mjeseci raditi na jačanju međunarodnog položaja, asertivnosti Unije, te stabilnosti i sigurnosti evropskog kontinenta. Ujedno to vidimo kao i priliku da se pokažemo kao odgovoran i zreo partner u EU porodici“, istakao je Grlić Radman.

On je rekao da vjeruje da će u narednom periodu evropski put svih država jugoistočne Evrope biti nastavljen, jer je evropska perspektiva neupitna, što jasno proizlazi iz niza dokumenata kao i izjava novog vođstva EU.

„Hrvatska čvrsto vjeruje da je članstvo država jugoistočne Evrope u strateškom interesu EU i zato je važno da Unija ostane otvorena za dalje proširenje“, poručio je Grlić Radman.

Istovremeno, dodaje on, države jugoistočne Evrope moraju biti predane tom procesu.

„Potrebna je politička volja i preuzimanje obaveze za ispunjenjem kriterijuma i zahtjeva, posebno u oblasti vladavine prava i temeljnih prava i sloboda, javne uprave i ekonomskog upravljanja, kao i vezano za održavanje demokratskih vrijednosti“, ocijenio je hrvatski ministar.

Grlić Radman je istakao da je, bez obzira na trenutna kretanja u EU, važno da one države koje snažno podržavaju politiku proširenja, kao što je Hrvatska, mogu biti uvjerljive i argumentovane kada se zalažu za tu politiku.

Prema njegovim riječima, to je moguće samo ako države koje žele da postanu članice EU nastave da pokazuju i dokazuju da su privržene sprovođenju reformi i usvajanju evropskih vrijednosti i standarda.

„Zato vjerujemo da će Crna Gora odlučno nastaviti svoj evropski put, biti uspješan primjer kao i do sada i inspiracija drugima“, rekao je Grlić Radman i dodao da takav status donosi i veliku odgovornost.

On je kazao da se Hrvatska zalagala i da će se zalagati za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

„Ne treba se obeshrabriti, već nastaviti insistirati, jer želimo da pošaljemo poruku našim prijateljima u tim dvjema zemljama da nastave s reformama, a mi ćemo nastaviti da ih snažno podržavamo uz ispunjenje svih kriterijum“, naglasio je Grlić Radman.

On je kazao da je prosperitetno i stabilno susjedstvo u interesu i Hrvatske i EU.

„Budućnost jugoistoka Evrope je postati dio EU i tu nema alternative – imati „rupu“ u srcu Europe nije nikome u interesu“, rekao je Grlić Radman, navodeći da zato sastanak na vrhu u Zagrebu postaje još važniji, jer se događa u trenutku kada moraju odrediti koje korake poduzeti u narednoj deceniji i s kojom porukom ići prema jugoistoku Evrope.

Kako je dodao, sigurni su da će biti napravljen značajan pomak u politici proširenja EU na jugoistok Evrope. 

Grlić Radman je ukazao da je francuski predlog izmijene metodologije podstakao vrlo živu raspravu o proširenju kako u stručnoj javnosti tako i u medijima, ali i šire.

„O proširenju se sada ponovno govori, što smatramo pozitivnim. Dobro je da je ova politika, koja se smatra jednom od najuspješnijih EU politika, ponovno u središtu pažnje“, rekao je hrvatski ministar.

On je naveo da je pitanje metodologije i otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU izuzetno važno, kako za Uniju tako i za državu kandidatkinju, ali da je ključno da se ni na koji način ne dovodi u pitanje evropska perspektiva država jugoistočne Evrope.

„Smatramo da rasprava o metodologiji ne može biti preduslov za donošenje odgovarajućih odluka o otvaranju pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Ključno je da se proces proširenja i dalje temelji na načelima individualnih postignuća i ispunjavanju zadatih uslova“, istakao je Grlić Radman.

On nije želio da komentariše konkretne predloge pojedinih država i njihov mogući uticaj na pristupni proces Crne Gore.

„Crna Gora ne treba da se opterećuje pitanjima izmjene metodologije, već svoju energiju i pažnju usmjeri na zadatke koji stoji pred njom i napredak neće izostati“, poručio je Grlić Radman.

Komentarišući dužinu pregovora Crne Gore sa Unijom, hrvatski ministar jer kazao da ne treba gubiti puno vremena na upoređivanje s prethodnim proširenjima, jer se sadašnje odvija u različitim okolnostima i drugačijoj metodologiji.

Kako je naveo, brzina pregovora ne zavisi samo od metodologije, nego i sposobnosti država kandidatkinja da ispune sve potrebne kriterijume za članstvo, kao i spremnosti EU da ih prihvati u svoje redove.

„Za države kandidate, posebno Crnu Goru koja je vodeća zemlja u tom procesu, a željeli bismo da to i ostane, je važno da odradi svoj dio posla, pokaže i dokaže da sprovodi neophodne reforme, da je u potpunosti privržena evropskim vrijednostima, poštovanju vladavine prava, demokratskim standardima, medijskim slobodama“, ocijenio je Grlić Radman.

Poruke EU prema Crnoj Gori i drugim državama jugoistočne Europe su, kaže on, jasne.

„Redovni godišnji izvještaji Evropske komisije o Crnoj Gori i drugim državama jugoistočne Evrope vrlo jasno i detaljno ukazuju gdje je postignut napredak, a gdje su potrebni dodatni napori, i upravo na to Crna Gora treba da se usresredi“, dodao je Grlić Radman.

Komentarišući to što je Evropska komisija navela 2025. godinu kao mogući datum proširenja, Grlić Radman je kazao da je Komisija prvenstveno htjela dati podsticaj državama kandidatkinjama, a posebno onima koje već pregovaraju, dakle i Crnoj Gori, da pojačaju napore na ispunjavanju kriterijuma.

On smatram da je za Crnu Goru, koja je najdalje napredovala u pristupnim pregovorima, taj rok ostvariv, ukoliko nastavi da sprovodi potrebne reforme i ispunjava zadate kriterijume.

„Ali Crna Gora ne biste trebalo da se zaokuplja datumima, već zadacima koji stoje pred njom“, istakao je Grlić Radman.

Kako je dodao, tempo kojim se napreduje u procesu proširenja zavisi od preuzimanja pravne tekovine EU, ispunjavanju utvrđenih kriterijuma i zahtjeva, te sprovođenju reformi, posebno u području vladavine prava i temeljnih prava i sloboda, javne uprave, ekonomije i poštovanja demokratskih vrijednosti.

„Optimistično gledam na evropsku budućnost Crne Gore, jer vidim da postoji snažno usmjerenje i opredjeljenje Crne Gore prema EU“, rekao je Grlić Radman.

Komentarišući pad povjerenja crnogorskih građana u EU, Radman Grlić je rekao da podrška javnosti izuzetno bitna, jer put prema EU nije stvar samo političke elite ili državnih službenika koji rade na evropskim poslovima, već cijele države i društva.

On je kazao da je proces evropskih integracija dug, zahtjevan i suočen s nizom izazova, i da je zbog toga za očekivati da će podrška javnosti s vremena na vrijeme varirati.

„Mislim da primjer Hrvatske pokazuje da je cilj dostižan, bez obzira na brojnost izazova i poteškoće koje se pojavljuju na tom putu. Nadam se da taj naš primjer može biti motivirajući i za Crnu Goru“, zaključio je Grlić Radman.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Krivokapić: Prošlu godinu obilježili izazovi i investicije
    on 14/02/2026 at 19:41

    Mješavina unutrašnjih operativnih pritisaka i spoljnih makroekonomskih faktora, koji su direktno uticali na stabilnost sistema, obilježili su prošlu godinu u energetskom sektoru, ocijenio je predsjednik Odbora Udruženja energetike i rudarstva u Privrednoj komori (PKCG), Darko Krivokapić.  

  • Da li aerodrome dati pod koncesiju ili ih zadržati?
    on 14/02/2026 at 18:46

    Iako najavljena za kraj prošle godine, odluka Vlade o davanju aerodroma pod koncesiju još nije poznata, niti se zna kada će biti donijeta. U međuvremenu, Vlada je odlučila da dio prihoda od koncesija umjesto opštine Tivat i Zeta ubira država, a zatražena je i nova procjena imovine aerodroma od koje će zavisiti da li će Vlada ili Skupština staviti tačku na ovo pitanje.

  • Vlada uvela kategoriju stalnog sezonskog radnika
    on 13/02/2026 at 14:26

    Na 113. sjednici Vlade Crne Gore utvrđen je Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, kojim je uvedena kategorija stalnog sezonskog radnika. Donošenje ovog Zakona je uslovljeno potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih koji rade na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda - saopštila je Vlada.

  • U novom Odboru direktora Aerodroma Madžgalj, Kaluđerović, Bulatović...
    on 13/02/2026 at 12:43

    Komisija za kadrovska pitanja Vlade Crne Gore predložila je novi sastav Odbora direktora Aerodroma Crne Gore. Kako saznaje Portal RTCG, novi Odbor direktora će činiti Stefan Madžgalj, Velizar Kaluđerović, Darko Bulatović, Edina Dacić i Nikola Bajčetić.

  • EPCG tvrdi da je uništena dokumentacija o kupovini akcija u Prvoj banci
    on 13/02/2026 at 12:19

    U Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) saopštili su da je uništena dokumentacija na osnovu koje je ta državna kompanija kupovala akcije u Prvoj banci, jer je riječ o bezvrijednom registraturskom materijalu. Odgovor je dostavljen Akciji za socijalnu pravdu (ASP), koja je tražila kompletnu dokumentaciju o kupovini akcija u Prvoj banci Crne Gore.

  • "EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku"
    on 12/02/2026 at 14:13

    Privredna komora Crne Gore organizovala je skup „EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku“, posvećen promociji uspjeha crnogorskih mikro i malih kompanija koje su realizovale projekte podržane evropskim grantovima u okviru prvog EmBRACE poziva.

  • Borozan: Izmjene Zakona o Prijestonici za bolji model finansiranja
    on 12/02/2026 at 13:20

    Izmjene Zakona o Prijestonici donose promjenu modela finansiranja, pa će jedan odsto novca iz državnog budžeta, koji dobija Cetinje, biti ravnomjerno raspoređen između kapitalnih projekata i tekuće potrošnje, rekao je RTCG-u sekretar za finansije Prijestonice, Savo Borozan, koji smatra da su te izmjene konkretne i praktične.

  • ASK: Skoro 18 miliona iz budžeta za rad partija i ženskih organizacija u 2026.
    on 12/02/2026 at 12:53

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) saopštila je da su za finansiranje redovnog rada političkih subjekata i rada ženskih organizacija u njihovom okviru za 2026. opredijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 17.936.110 eura.

  • Reprezentativni sindikati: Protiv koncesije za Aerodrome Crne Gore, traže poništavanje postupka
    on 12/02/2026 at 09:06

    Reprezentativni sindikati Aerodroma Crne Gore i zaposleni saopštili su da su jednoglasno protiv dodjele koncesije u postupku za koji tvrde da je od početka opterećen kontroverzama, institucionalnim nesuglasicama i sudskim sporovima.

  • "Važno da plate i penzije finansiramo iz tekućih prihoda"
    on 12/02/2026 at 06:18

    Javni dug ove godine, saopšteno je iz Ministarstva finansija, iznosiće 69,4% bruto društvenog proizvoda ili skoro 6 milijardi eura. Rast je rezultat obezbjeđivanja rezerve za vraćanje dugova od preko milijardu eura u narednoj godini. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocijenio je da je od visine duga važnije razmišljati o tome da se plate i penzije finansiraju iz tekućih prihoda. Kategoričan je i da ima prostora za uštede, naročito, kako kaže, od novca građana koji funkcioneri troše na egzotičnim destinacijama.