STRANI MEDIJI

Pobjeda Zorana Milanovića na hrvatskim predsjedničkim izborima predstavlja udarac konzervativnoj vladi premijera Andreja Plenkovića i njegovoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) uoči parlamentarnih izbora kasnije ove godine, ali i rijetku pobjedu kandidata ljevice u centralnoj Evropi gdje preovlađuju populističke snage, ocjene su svjetskih medija koje prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Milanovićeva pobjeda je rijedak trijumf kandidata ljevice na izborima za važnu funkciju u centralnoj Evropi gdje populisti i konzervativci pobjeđuju posljednjih godina, ističe Asošiejted pres (AP) i dodaje da se on nada da će vratiti određeni uticaj liberalima u pretežno konzervativnoj državi gdje Rimokatolička crkva ima znatan uticaj.

Iako je funkcija predsjednika u Hrvatskoj uglavnom ceremonijalna, izbori u nedjelju su bili važan test uoči parlamentarnih izbora koji se očekuju kasnije ove godine, ocjenjuje AP i ukazuje da bi Milanovićeva pobjeda mogla da omete konzervativnu vladu tokom predsjedavanja Evropskoj uniji u prvoj polovini godine, kao i da smanji njenu kontrolu vlasti u izbornoj godini.

Bivši ljevičarski premijer je pobijedio dosadašnju konzervativnu predsjednicu, poslije obećanja da će od Hrvatske napraviti tolerantnu zemlju okretanjem stranice njene ratne prošlosti, navodi agencija Frans pres (AFP) i ukazuje da se poraz dosadašnje predsjednice smatra teškim udarcem za vladajuću partiju.

Dok se najmlađa članica EU suočava s masovnim egzodusom, korupcijom i slabom ekonomijom, Grabar-Kitarović je vodila kampanju pod sloganom koji promoviše “pravu Hrvatsku”, sugerišući da samo konzervativni HDZ može istinski predstavljati zemlju.

Milanović je, ističe AFP, takve izjave nazivao “veoma opasnim” i zalagao se za “normalnu Hrvatsku” kao liberalnu demokratiju koja promoviše ravnopravnost svih građana.

Grabar-Kitarović je pokušavala da privuče desno orijentisane birače koji su u prvom krugu glasali za nacionalističkog narodnog pjevača, a Milanović je insistirao da je “rat završen” i da zemlja treba da se bori za svoje mjesto u Evropi, podvlači AFP.

Tijesna pobjeda Milanovića je ukor desničarskoj politici koja je u nedavnoj istoriji uglavnom dominirala u Hrvatskoj, piše portal Politiko.

Grabar-Kitarović je tokom kampanje pokušala da udovolji patriotskim osjećajima, dok je kao predsjednica, navodi Politiko, povremeno izražavala krajne desne stavove veteranskih organizacija i televizijskih ličnosti koje podržavaju revizionističku istoriju Hrvatske tokom Drugog svjetskog rata.

S druge strane, Milanović dolazi iz Socijaldemokratske partije koja zastupa proevropske socijalno progresivne stavove i liberalnu politiku.

Ipak, dok rezultati izbora mogu ukazivati na odbacivanje ekstremno desnih osjećanja koje je prihvatio vladajući HDZ, promjena u stavovima nije radikalna, kaže politikolog Dejan Jović. On dodaje, navodi Politiko, da su glasači izabrali umjerenu promjenu i da se može reći da u sljedećih četiri godine Hrvatska neće krenuti putem Poljske ili Mađarske.

Jedno od glavnih pitanja prije glasanja je bila korupcija i kampanja Grabar-Kitarović je ušla u probleme pošto je ona snimljena kako pjeva rođendansku pjesmicu i daje tortu zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je suočen s optužbama za korupciju, navodi Blumberg.

Dok je Grabar-Kitarović pokušala da dopre do glasača prihvatajući antiimigrantsku poziciju kakva je u drugim državama EU poput Poljske i Madjarke, Milanović je obećao da će odbaciti ekstremizam, da će se boriti protiv korupcije i zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske koji traže bolji život u zapadnoj Evropi.

Optužbe protiv gradonačelnika Zagreba dolaze u osjetljivo vrijeme za Hrvatsku koja je 1. januara preuzela rotirajuće predsjedavanje Evropskoj uniji, ocjenjuje Blumberg i ukazuje da EU ispituje spremnost Hrvatske da usvoji euro i uđe u Šengensku zonu.

Optužbe o korupciji su odložile sličan pokušaj Bugarske, što dodaje pritisak na Hrvatsku, koja je po Transparensi internešenelu (Transparency International) peta najgora članica EU po pitanju korupcije.

Blumberg takođe ukazuje da funkcija predsjednika, iako uglavnom ceremonijalna, obezbjeđuje političku platformu i da će opozicione socijaldemokrate nastojati da iskoriste prednost u suočavanju s Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Pobjeda Milanovića na predsjedničkim izborima donijela je izazov po vlast Plenkovića i na nivou vlade i na nivou HDZ-a, koji je duboko podijeljen izmedju krajnje desnice i desnog centra, ocjenjuje Fajnenšl tajms.

HDZ je bio uzdrman kada je narodni pjevač Miroslav Škoro osvojio 24 odsto glasova u prvom krugu glasanja krajem decembra, pošto je vodio nacionalističku i antiestablišmentsku kampanju.

Očekivalo se, navodi britanski list, da bi Grabar-Kitarović mogla pobijediti na izborima glasovima koji su u prvom krugu otišli Škoru, ali je izlaznost pala u oblastima gdje je Škoro imao dobar rezultat prije dvije nedjelje.

Posmatrači sada kažu, ukazuje Fajnenšel tajms, da bi poraz Grabar-Kitarović mogao osnažiti krajnje desno krilo Hrvatske demokratske zajednice.

Plenković je, međutim, poslije objave rezultata, na pitanje novinara o podjeli u partiji rekao da će HDZ ostati fokusiran na demohrišćanske vrijednosti desnog centra.