VELIKI EKOLOŠKI PROBLEM

U Crnoj Gori reciklira se svega jedan odsto plastičnog otpada što zahtijeva akciju u pogledu infrastrukture za prikupljanje i recikliranje, a procjenjuje se da se godišnje oko četiri kilograma po osobi odlaže u prirodi, kazao je Pobjedi projekt menadžer Regionalnog centra za održivu proizvodnju i potrošnju Ujedinjenih nacija Pedro Fernandez.

On upozorava i da je utvrđeno da se instrumenti politike ne koriste efikasno kako bi trebalo, konkretno, produžena odgovornost proizvođača bila je predviđena prije nekoliko godina, ali do sada nije sprovedena.

Projekat

Fernandez je koordinator projekta koji sprovodi UN – SCP/RAC čiji je cilj smanjenje plastičnog otiska u sektoru hrane i pića u Crnoj Gori. Program podržava Ministarstvo životne sredine, kopna i mora Italije kroz sporazum o saradnji sa UNEP/MAP i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

“Cilj projekta je da se doprinese prioritizaciji i usvajanju preventivnih mjera koje se tiču plastične ambalaže u industriji hrane i pića poboljšanjem relevantnog okvira politike, jačanjem angažmana preduzeća i organizacija za podršku poslovanju i gradnjom kapaciteta drugih relevantnih aktera. Aktivnosti se ne sprovode samo u Crnoj Gori, već i u Albaniji i Bosni i Hercegovini”, kazao je Fernandez.

Na osnovu prikupljenih podataka, ističe on, u Crnu Goru se svake godine uveze 23.000 tona plastične ambalaže za hranu i piće, od čega se 2.000 tona izveze u sklopu proizvoda. Na kontrolisanoj deponiji završi 81 odsto, a 11 odsto na sanitarnim deponijama, dok ostatak završi kao otpad ili se baci u životnu sredinu.

“Samo jedan odsto se reciklira”, kazao je Fernandez.

Prva faza projekta, objašnjava on, sastojala se u identifikaciji prioritetnih područja intervencije, kako na javnom, tako i na privatnom nivou. Za to su urađene dvije analize: analiza toka materijala i analiza nedostataka u politici.

“Analiza protoka materijala prvi put je procijenila količine plastične ambalaže hrane i pića koja se uvozi, proizvodi, koristi, odlaže i reciklira”, kazao je Fernandez.

Jedinstveno rješenje za ovaj problem, ističe on, ne postoji, jer svi akteri u lancu vrijednosti mogu dati doprinos.

“Kroz projekat je proizvedena lista najboljih praksi u pakovanju koja može nadahnuti preduzeća u Crnoj Gori. Na osnovu toga, projekat će podržati dvije kompanije u izradi strategije za podsticanje kružne ekonomije plastike. Jedna strategija mogla bi biti u smislu ponovne upotrebe ambalaže, jer većina problema potiče od jednokratne upotrebe. Druga važna tačka je saradnja u lancu vrijednosti, posebno između proizvođača i zainteresovanih strana zaduženih za prikupljanje i recikliranje. Ovo bi trebalo dovesti do boljeg dizajna i reciklabilnosti i unošenja recikliranog materijala u proizvode”, objasnio je Fernandez.

Rješenje vidi u u smanjenju ambalaže. Na primjer, kod određenih proizvoda, primarna i sekundarna ambalaža mogu biti od drugih materijala kao što je papir ili karton.

“Specifična pakovanja kao što su plastične kese za mjerenje voća i povrća zaista nijesu neophodne i mogu lako biti izbjegnute. U drugim slučajevima, mogu se koristiti reciklirani materijali, koji omogućavaju cirkularnost materijala”, kazao je Feranandez.

Reciklaža

Kako bi se povećao procenat reciklaže, ističe on, prije svega trebalo bi povećati odvajanje otpada na izvoru, odnosno da to prvi rade građani.

“To se neće desiti samo jačanjem svijesti. Potreban je i doprinos proizvođača (kako se to dešava i u zemljama EU). Posebno u smislu uspostavljanja infrastrukture i pokrivanja operativnih troškova. Stoga, uspostavljanje zakonodavnog okvira kako bi se implementirala produžena odgovornost proizvođača treba da bude prioritet. Jednom kada je materijal dostupan, siguran sam da će se desiti investicije u reciklažne pogone”, naglašava Fernandez.

Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno je da do 2020. imamo 50 odsto otpada koji će biti spreman za ponovnu upotrebu ili recikliran.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • "Energetska povezanost i novi infrastrukturni projekti temelj stabilnog snabdijevanja"
    on 09/09/2025 at 14:04

    Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i ministar energetike Italije Gilbert Pichetto Fratin zaključili su da su energetska povezanost i novi infrastrukturni projekti temelj stabilnog snabdijevanja, razvoja obnovljivih izvora i jačanja ekonomskih veza između Crne Gore i Italije.

  • Ministarstvo javne uprave pokreće javnu raspravu o Nacrtu nacionalnog akcionog plana
    on 09/09/2025 at 13:38

    Ministarstvo javne uprave poziva sve građane, naučnu i stručnu javnost, državne organe, strukovna udruženja, političke subjekte, nevladine i međunarodne organizacije, medije i sve zainteresovane da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori 2026–2029.

  • Kordić: Posjeta delegacije Vlade Bugarske prvi konkretan korak ka uspostavljanju direktne avio-linije sa Crnom Gorom
    on 09/09/2025 at 11:43

    Prilikom zvanične posjete delegacije Vlade Bugarske na čelu sa premijerom Rosenom Željazkovim, ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić održala je sastanak sa bugarskim ministrom turizma Miroslavom Boršošem. To predstavlja, kako je istakla Kordić, nastavak dijaloga o unapređenju bilateralne saradnje i uspostavljanju direktne avio-linije između Crne Gore i Bugarske, koji je Kordić započela tokom zvanične posjete Sofiji u februaru ove godine.

  • Rajčić: Privrednici u Crnoj Gori još uvijek ne prepoznaju punu vrijednost mentorske podrške
    on 09/09/2025 at 11:16

    Vlasnici mikro, malih i srednjih preduzeća često nisu u mogućnosti da objektivno sagledaju probleme u svom poslovanju, ali se tokom procesa mentoringa, koji kao nefinansijski vid podrške omogućava Ministarstvo ekonomskog razvoja u saradnji sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA), vrlo brzo identifikuju ključna područja koja zahtijevaju unapređenje i na kojima je potrebno raditi. To je, u intervjuu za PR Centar, istakao sertifikovani mentor Vladimir Rajčić.

  • Građani prvi put mogu ulagati u obveznice – zarada veća od bankarske štednje
    on 09/09/2025 at 05:51

    Dobro je što vlada planira novi način zaduživanja emisijom državnih obveznica za građane. Ipak, prije realizacije važna je edukativna kampanja kojom će pojasniti šta su benefiti, koliku zaradu mogu očekivati oni koji će investirati svoj novac. To je za Radio Crne Gore ocijenio rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste Banci Aleksandar Ščekić. Napominje i da prva emisija ne bi trebalo da bude veća od stotinu miliona eura i da kamate budu iznad 3 odsto.

  • "Crna Gora vodi odgovornu i održivu ekonomsku politiku"
    on 08/09/2025 at 14:33

    Tim Ministarstva finansija, predvođen ministrom Novicom Vukovićem, sastao se sa izvršnim direktorom Belgijsko-holandske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda Jeroenom Clicqom, kako bi razmijenili mišljenja o ključnim ekonomskim reformama i izazovima koje Crna Gora sprovodi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Radović: CBCG pouzdan partner u očuvanju stabilnosti i sprovođenju evropskih standarda
    on 08/09/2025 at 14:26

    Centralna banka (CBCG) je u potpunosti posvećena sprovođenju reformi i integraciji u evropski finansijski sistem, saopštila je guvernerka vrhovne monetarne institucije Irena Radović.

  • ASP: Tužilaštvo ćuti o milionskoj šteti zbog kredita EPCG kod Prve banke
    on 08/09/2025 at 10:02

    Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštila je da više od godinu dana iz državnog tužilaštva nema informacija o postupku po njihovoj krivičnoj prijavi u vezi sa Ugovorom o subordinisanom dugu između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Prve banke, zaključenim još 2010.

  • Od sjutra skuplje gorivo
    on 08/09/2025 at 08:48

    Agencija za regulaciju cijena objavila je korekciju, odnosno poskupljenje maksimalnih cijena naftnih derivata koja stupa na snagu od sjutra.

  • Blokirani dug na računima crnogorskih preduzeća premašio milijardu i po eura
    on 08/09/2025 at 07:00

    Broj blokiranih firmi i preduzetnika je uvećan za više od 2.200 u odnosu na kraj 2020. godine, a iznos blokiranog duga je dupliran i uvećan za gotovo 750 miliona eura. U Crnoj Gori je, prema najnovijim podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta bilo 21.103 preduzeća sa blokiranim računima, dok je ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi – 1,52 milijarde eura, piše Pobjeda.