GINEKOLOG ĐUKIĆ

U Crnoj Gori su porazne stope obolijevanja i umiranja od karcinoma grlića materice, jer se pacijentkinje javljaju kasno, kada je bolest uznapredovala, zbog čega je neophodno da žene dolaze na redovne ginekološke preglede kako bi se ta teška bolest spriječila.

To je, u intervjuu za PR Centar, povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materica, koja se obilježava posljednje nedjelje januara, ocijenio direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), specijalista ginekologije i akušerstva, supspecijalista ginekolog onkolog Ivan Đukić, ističući da je karcinom grlića materice bolest koja se može spriječiti.

„Mi se prevashodno bavimo primarnom i sekundarnom profilaksom. Primarna profilaksa, u cilju sprečavanja karcinoma grlića materice, je vakcinacija. U Crnoj Gori od 2014. godine su registrovane HPV vakcine u cilju primarne profilakse, a u sekundarnoj profilaksi služimo se našim dobro organizovanim skrining metodama za otkrivanje premalignih bolesti na grliću materice“, naveo je Đukić.

On je istakao da žene u Crnoj Gori još uvijek ne dolaze na redovne ginekološke preglede, koji su, kako je ukazo, jako bitni u cilju sprečavanja teške bolesti.

„Pacijentkinje na ginekološke preglede najčešće dolaze kada imaju neke tegobe. Sve promjene koje registrujemo na grliću materice smatraju se premalignim promjenama, koje ne izazivaju nikakve simptome. I upravo, zbog toga apelujemo i pozivamo naše građanke da dolaze na redovne preglede, jer možemo bolest da spriječimo“, kazao je Đukić.

Redovni pregled, kako je rekao, podrazumijeva jednom godišnje nalaz Papanikolau testa (PAPA) i kolposkopski pregled, koji bi podrazumijevao preglede grlića materice pod uvećanjem „gdje mi na osnovu nekih kolposkopskih slika predvidimo i dijagnostikujemo neku od premalignih bolesti“.

Đukić je pojasnio da žene koje imaju premaligne bolesti, kao i karcinom grlića metrice imaju infekciju humanim papiloma virusima (HPV) visokog onkogenog rizika.

„Danas je humani papiloma virus široko rasprostranjen u populaciji i sama infekcija ne znači bolest. Dakle, infekcija humanim papiloma virusom ne znači da imate ni premalignu, a kamoli malignu bolest. Pored infekcije humanim papiloma virusima postoji još niz kofaktora koji učestvuju u samoj patologiji bolesti, a to su stupanje u rane seksualne odnose, češća promjena partnera, druge vaginalne infekcije, kao i smanjen imunitet“, pojasnio je Đukić.

On je rekao da do karcinoma grlića materice dolazi nakon premalignih oboljenja.

„To je čitav niz promjena na grliću materice koji traje godinama. Smatra se da od primarne infekcije do samog obolijevanja od najtežeg, invazivnog karcinoma prolazi više od deset godina. To nam govori koliko imamo vremena da dijagnostikujemo nešto što možemo potpuno uspješno liječiti“, rekao je Đukić.

Sve premaligne promjene, kako je ukazao, se rješavaju jednostavnim hirurškim procedurama, koje se svakog dana sprovode u interventnoj ambulanti Kliničkog centra.

„To su metode radiofrekventne struje, kojim se uklanjaju promjene dijagnostikovane pregledima. Intervencija je jednostavna i pacijentkinja poslije nekoliko sati ide kući i, nakon kratkog odmora, vraća se svakodnevnim životnim i radnim aktivnostima“, istakao je Đukić.

Ukoliko, kako je kazao, dođe do invazivne, maligne bolesti tada se rade radikalne, najveće operacije u maloj karlici, oporavak je mnogo teži, a uključene su i postoperativne terapijske tehnike.

„Moram naglasiti da je porazna stopa obolijevanja od karcinoma grlića materice u Crnoj Gori. Posljednjih godina, imamo porast i stope infekcije i stope umiranja od karcinoma grlića materice. To nam govori da se pacijentkinje javljaju kasno, kada je bolest uznapredovala. Tada i hirurgija ima ograničenja, prognoza je loša. Što je bolest većeg stepena smrtnost je veća, invaliditet takvih pacijentkinja je prisutan u manjoj ili većoj mjeri, a neuporedivi su troškovi liječenja maligne i premalignih bolesti“, rekao je Đukić.

Karcinom grlića materice se, kako je rekao, najčešće javlja u nisko razvijenim zemljama.

„To su zemlje Afrike, nerazvijene zemlje Azije, zemlje Latinske Amerike. U ovim zemljama stopa obolijevanja je veća od 20 na 100 hiljada. Mi pripadamo ovoj statističkoj grupi. U Crnoj Gori godišnje obolijeva preko 20 pacijentkinja na 100 hiljada“, kazao je Đukić.

On je istakao da npr. u Finskoj gdje su odlično ogranizovani i skininig program i svijest građanki, obolijeva ispod pet žena na 100 hiljada.

„Kažu da je po statistici zadnjih godina jedna do dvije. Pa pogledajte razliku između jedne do dvije pacijentkinje i preko 20. Moram reći da se ne razlikujemo od zemalja našeg okruženja. To su slični statistički podaci”, naveo je Đukić.

On je ukazao da od karcinoma grlića materice obolijevaju žene reprodukivne životne dobi. “To su otprilike žene između 45 i 55 do 60 godine života”, rekao je Đukić.

Odziv mora biti adekvatan

Grlić materice je, kako je objasnio, organ koji je jednostavno dostupan svim neinvazivnim i minimalno invazivnim dijagnostičkim procedurama.

„Tako da možemo reagovati na vrijeme u smislu najmanje traume po taj organ i dijagnostikovati nešto što možemo riješiti i spriječiti“, kazao je Đukić.

Prema njegovim riječima Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice mora biti dobro organizovan i na adekvatan način sproveden.

„Ono što je najbitnije je odziv građanki. Odziv mora biti adekvatan i pacijentkinje moraju da imaju svijest o tome da jednom godišnje obave ginekološki pregled. Napomenuo bih da u našoj Ginekološko-onkološkoj ambulanti svakog utorka rade dva ginekologa onkologa. Tu sam ja i doktorica Vesna Čolaković Popović. Tu pregledamo pacijentkinje, obavljamo konsultacije, upravo u cilju prevencije“, kazao je Đukić.

Svakog dana u Kliničkom centru u Interventnoj ambulanti se, kako je rekao, radiofrekventnom tehnikom rade ekscizije dijagnostikovanih promjena najsavremenijim aparatom.

„Doktorica Čolaković i ja smo članovi Evropskog udruženja ginekoloških onkologa i držimo se standarda i protokola koje je zadala Evropska komisija. Tako da se prate svi moderni protokoli u smislu ranog otkrivanja karcinoma grlića materice i terapije ove bolesti“, rekao je Đukić.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Aerodromi obaraju rekorde: Opsluženo preko 2 miliona putnika, pripremaju narednu sezonu i hitne adaptacije
    on 22/08/2025 at 11:36

    Aerodromi Crne Gore su od početka godine do 20. avgusta opslužili preko dva miliona putnika – što je najnoviji rekord. Poređenja radi, dvomilionitog putnika su, do sada, najbrže opslužili 28. avgusta 2024. godine – koja je bila rekordna, dok je dvomilioniti putnik tokom predpandemijske 2019. godine opslužen 8. septembra, saopšteno je iz te ustanove.

  • Čarapić: Projekat “Velje Brdo” je suprotan interesima građevinskih tajkuna
    on 22/08/2025 at 11:25

    Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kaže da cijene nekretnina u Podgorici kontinuirano rastu mimo tržišne logike, pa san mnogih mladih ljudi o kupovini svoje prve nekretnine u kojoj mogu da stvaraju porodicu postaje sve dalji.

  • Penzije će i dalje biti redovne, sredstva obezbijeđena budžetom
    on 22/08/2025 at 08:34

    Penzije u Crnoj Gori su sigurne i njihova redovnost nije dovedena u pitanje – poručuje direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak u intervjuu za Pobjedu.

  • Nezaposlenost na sjeveru u padu
    on 22/08/2025 at 05:42

    Ukupno 593.300.000 eura uloženo je u 2024. godini kroz Strategiju regionalnog razvoja 2023–2027, sa ciljem smanjenja regionalnih nejednakosti i podsticanja ekonomskog razvoja, naročito u sjevernom regionu, piše u tom dokumentu. Navode da je stopa nezaposlenosti na sjeveru 25,7%, dok stopa zaposlenosti iznosi 43,5%, što je znatno lošije u odnosu na centralni i primorski region.

  • Poreska uprava naplatila 955 miliona, PDV veći 21 odsto nego lani
    on 21/08/2025 at 18:32

    Za prvih sedam mjeseci Poreska uprava naplatila je 955 miliona poreskih prihoda, što je 3,2 miliona više nego lani. U intervjuu za Dnevnik, direktor Poreske uprave Sava Laketić kaže da je naplata PDV-a 21 odsto veća nego prošle godine i da je to, kako navodi, najbolji odgovor na tvrdnje dijela javnosti da je tokom ljetnjih mjeseci naplata PDV-a podbacila.

  • Terzić: Ko to i za čije interese pokušava da namjesti tender za nabavku nekoliko kamiona u preduzeću Čistoća
    on 21/08/2025 at 11:50

    Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada, Filip Terzić upitao je gradonačelina Sašu Mujovića ko to i za čije interese pokušava da namjesti tender za nabavku nekoliko kamiona u Čistoća doo?

  • Poreska inspekcija otkrila više od 526 nepravilnosti
    on 21/08/2025 at 08:03

    Poreski inspektori  sproveli su 2.667 kontola u periodu od 1. maja do 17. avgusta ove godine, pri čemu su utvrdili nepravilnosti kod 526 poreskih obveznika, a po tom osnovu izdali 706 prekršajnih naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.181.800 eura. To se navodi u saopštenju Poreske uprave.

  • Trgovinski deficit u poljoprivredi i dalje raste
    on 21/08/2025 at 05:39

    Nema promjene, bar tako pokazuje statistika, trgovinski deficit u poljoprivredi i dalje raste i približio se iznosu od pola milijarde eura ili preko 50 miliona eura je viši nego lani. Preliminarni podaci Monstata pokazuju i to da je uvoz porastao za 11,5 procenata, a i izvoz u prvoj polovini 2025. pao na svega 38 miliona i manji je za 3,7 odsto nego u istom periodu prethodne godine. Za Radio Crne Gore poljoprivrednik iz Zete Luka Krstović, potvrđuje nastavak lošeg, negativnog, čak, kako kaže, pogubnog trenda za crnogorske poljoprivrednike.

  • Ribari odlažu proteste
    on 20/08/2025 at 22:30

    Ribari Crne Gore odlučili su da ne održe proteste do daljnjeg jer im se, kako su saopštili, obratio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković putem mejla, te im kazao da prihvata zahtjev da se održi sastanak sa njima.

  • Cijene kirija i nekretnina ne miruju, podstanari sve teže do krova nad glavom
    on 20/08/2025 at 18:53

    Rješavanje pitanja krova nad glavom postaje sve teža misija za prosječnog građanina. U Crnoj Gori je gotovo 20.000 podstanarskih domaćinstava. Za jednosoban stan u Podgorici potrebno je izdvojiti i do 544 eura, dok je na primorju kirija znatno veća.