NAUČNICI UPOZORAVAJU

Svake godine osam miliona tona plastike završava u okeanima, a naučnici upozoravaju da ono što obično vidimo kako se akumulira na morskoj površini je manje od vrha ledenog brijega, možda pola posto ukupne količine.

Prizori kućnog otpada koji pluta u velikim nakupinama smeća na otvorenom moru ili je zapleten oko kitova i ptica pretvorili su zagađenje plastikom u jedno od najpopularnijih ekoloških pitanja na svijetu. Već najmanje desetak godina najveće pitanje među naučnicima koji proučavaju morsku plastiku nije zašto je plastika u okeanima tako obilna, nego zašto nije. Ono što naučnici mogu vidjeti i izmjeriti, plutajuće smeće i plastični otpad na plažama, predstavlja samo mali dio ukupne količine plastike koja završava u moru, za Gardijan piše Stefan Burni.

Erik Van Sebile, okeanograf sa Univerziteta Utreht kaže da karte okeana prestaju na površini, a nedostaju pouzdani podaci o tome koliko je plastike na kojoj lokaciji. Postaje očito da plastika u velikim količinama završava u dubljim dijelovima okeana, ukopana u sediment na morskom dnu i raspršena poput oblaka prašine u dubinama.

Možda je najstrašnije, kaže Helge Nieman, biogeohemičarka sa Holandskog kraljevskog instituta za istraživanje mora, to što se plastika može raspasti na toliko male dijelove da ih jedva možemo detektovati. U tom trenutku, kaže Nieman za Gardijan “plastika postaje više hemikalija otopljena u vodi nego što pluta u njoj”.

“Oko 440 kilometara obale, koja se proteže od vrata San Francisko Beja, pored otvorenih voda Monterej Beja do slikovitih planina i šuma Big Sura, kopnena je granica najvećeg američkog morskog rezervata. Svakome ko posjećuje plaže oko Santa Kruza ili se vozi obalnom cestom ima utisak netaknute prirode. Ali to nije cijela istina” napominje Burni.

U posljednje dvije godine, naučnici s obližnjeg Monterej Bej Akvarijum istraživačkog instituta koriste prilagođene podmornice na daljinsko upravljanje kako bi uzimali uzorke gotovo nevidljive plastike koja pluta duboko ispod površine.
“Samo zato što je ne možemo vidjeti ne znači da ona nije tamo”, kaže Anela Čoj, profesorica okeanografije sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, te vodeća istraživačica na projektu. Ispod onoga što ona naziva površinom kože okeana podmornice pažljivo filtriraju morsku vodu i stvaraju sliku o tome što je u njoj.

Njena ekipa otkrila je da se na dubini od 200 metara u svakom litru vode nalazi se gotovo 15 komada plastike, slično količini koja se nalazi na površini u takozvanom zakrpama smeća. Plastika se nalazila i u uzorcima koje su podmornice uzimale i na maksimalnoj dubini od 1.000 metara. Ali to je tek početak potrage.

“Nakon dvije do tri godine rada, imamo samo jedan set uzoraka jednog dijela svjetskih okeana”, kaže Čoj za Gardian.

Rad ove grupe naučnika među prvima je prebrojao tačnu količinu plastike ispod površine okeana, te pokazao da plastičnog otpada ima u izobilju i u većim dubinama. Naučnici su godinama spekulisali o tome.

Ričard Tomson, okeanolog koji je 2004. godine prvi skovao izraz “mikroplastika” kako bi opisao teško primjtne dijelove dužine ispod dva milimetra, sugerisao je da se velike količine mogu pronaći u dubini okeana i na morskom dnu.

U radu grupe koju predvodi Van Sebile iz 2017. godine, nastavlja Burni, na temelju količine plastike koja dolazi u okean i potencijalnih načina na koje može potonuti, predviđa se da je od 1950. ispod površine završilo 196 miliona tona plastike.

Sljedeći su koraci pokazati odakle dolazi plastika i utvrditi kako se s površine, gdje ju je relativno lako pronaći i pratiti, kreće prema dubinama. Konvencionalno je mišljenje da je vrlo teško pratiti okeansku mikroplastiku do njenog izvora. Međutim, čak i vrlo mali komadići plastike ne moraju izgledati isto. Istražujući kako se lasersko svjetlo raspršuje kad udari u različite komadiće plastike, istraživači mogu stvoriti svojevrstan otisak prsta.

Plastika pronađena u Monterej Beju, na primjer, nije sličila plastici koja se koristi u lokalnoj ribolovnoj opremi, nego se uglavnom radilo o polietilen tereftalatu (PET), polimeru koji se koristi u jednokratnoj ambalaži, što znači da vjerovatno dolazi s kopna, piše Gardian.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Tunel Sozina opslužio 3,72 miliona vozila
    on 10/11/2025 at 11:55

    Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,72 miliona vozila.

  • De Grot: Izvještaj EK signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju
    on 09/11/2025 at 18:46

    Podrška razvojnim projektima pogotovo u oblasti energetike, infrastrukture, saobraćaja i zelene tranzicije stiže od Evropske innvesticione banke koja je prije nekoliko dana otvorila predstavništvo u Podgorici. Potpredsjednik te banke Robert de Grot za TVCG kazao je i da je signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju došao i iz Izvještaja Evropske komisije. 

  • Veliko interesovanje građana za državne obveznice
    on 09/11/2025 at 18:37

    Prodaja državnih obveznica namijenjena stanovništvu po kamatnoj stopi od 3,75 odsto počela je ove sedmice. I dok su u Ministarstvu finansija zadovoljni interesovanjem građana, analitičari ističu da nije dobro što se država ponovo zadužuje, ali ne spore da su uslovi za građane povoljniji od štednje u bankama. 

  • Dolar oslabio prema korpi valuta
    on 09/11/2025 at 16:02

    Dolar je na svjetskim tržištima oslabio prema korpi valuta, nakon dvije sedmice rasta, jer zbog nesigurnosti na globalnim finansijskim tržištima ulagači traže sigurnija utočišta za kapital.

  • Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt
    on 09/11/2025 at 10:39

    U Crnoj Gori je u petogodišnjem periodu, odnosno od 2021. do ove godine, došlo do rasta broja preduzeća koja imaju veb sajt, pokazalo je istraživanje Monstata.

  • Završeni svi glavni radovi na putu Mojkovac – Bijelo Polje – Berane
    on 09/11/2025 at 10:25

    Uprava za saobraćaj objavila je video snimak kojim je, kako poručuju, potvrđeno da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji jedne od najvažnijih saobraćajnica na sjeveru Crne Gore – puta Mojkovac – Bijelo Polje – Berane, dugog gotovo 40 kilometara.

  • Niže cijene pred praznike, sindikati očekivali širu listu proizvoda
    on 09/11/2025 at 05:59

    Građani su uglavnom zadovoljni što će u narednom periodu pojedine proizvode kupovati po nižim cijenama. Kako kažu u našoj anketi, uoči praznika i slava, dobro je što će u trgovinama biti jeftinijih artikala. U Uniji slobodnih sindikata ističu da su očekivali i više artikala po nižim cijenama.

  • Porast cijena struje zbog poreza na ugljen-dioksid i prelazak na obnovljive izvore energije
    on 08/11/2025 at 18:45

    Upravo prelazak na obnovljive izvore energije važan je za Crnu Goru jer i Evropska unija od prvog januara nameće dodatne troškove na uvoz električne energije koja je prozivedena iz uglja, a takve je u Crnoj Gori 40 odsto. Zato i građani mogu očekivati korekcije cijena poručuju iz Elektroprivrede.

  • Montenegroberza: Rast indeksa i prometa
    on 08/11/2025 at 14:43

    Rast indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) ocijenila da je Crna Gora ostvarila određeni napredak i nalazi se između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije.

  • Spajić: Potpisani sporazum u oblasti energetike omogućiće nova ulaganja
    on 08/11/2025 at 13:15

    Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati čvrsto su opredijeljeni da odlične bilateralne odnose iskoriste za jačanje ekonomskih veza kroz sprovođenje konkretnih projekata, posebno u oblastima turizma, energetike, infrastrukture i naprednih tehnologija.  To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crna Gore Milojka Spajića i predsjedika Ujedinjenih Arapskih Emirata šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.