OKRUGLI STO NPCG

Zaštićena priroda obezbjeđuje veliki broj ekosistemskih usluga neophodnih za život i rad, zbog čega je potrebno više uticati na svijest građana u svim crnogorskim opštinama o značaju zaštite životne sredine i negativnim posljedicama koje uzrokuju pojave požara u šumama. To je saopšteno na okruglom stolu „Edukacija u funkciji prevencije požara na prostorima nacionalnih parkova“, koji je organizovalo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) u okviru projekta „Mi za prirodu, priroda za nas“, a koji je finansijski podržala Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO.

Direktor JPNPCG, Elvir Klica, pojasnio je će se projekat sprovesti u nacionalnim parkovima „Durmitor“ i „Biogradska gora“ u cilju prevencije od požara i jačanja svijesti o značaju zaštite šumskih ekosistema.

“Projektom je predviđena nabavka opreme za prevenciju od požara za ova dva zaštićena područja, organizovanje obuka i radionica za zaposlene u Službama zaštite i štampanje edukativnog materijala namijenjenog posjetiocima nacionalnih parkova”, naveo je Klica.

On je istakao da je zaštita i sprječavanje požara od velikog značaja za nacionalne parkove Crne Gore, a da, kako je pojasnio, ugrožavanje šuma mogu prouzrokovati razni činioci, od kojih ogromne ekološke i ekonomske gubitke nanosi požar.

“U tom pravcu, uloga JPNPCG ne ogleda se samo u očuvanju i unaprjeđivanju vrijednosti nacionalnih parkova, već i u edukaciji ukupne društvene zajednice o značaju njihove zaštite imajući u vidu da nam zaštićena priroda obezbjeđuje veliki broj ekosistemskih usluga neophodnih za život i rad‟, istakao je Klica. 

On je ocijenio da zaštićena priroda predstavlja atraktivno mjesto za ljubitelje prirode i turiste više nego ikad usljed, kako je dodao, globalnih prijetnji po životnu sredinu koje su izražene u svim regionima svijeta.

“Upravo zato je jedna od prioritetnijih uloga JPNPCG sprovođenje preventivnih mjera zaštite od požara. Naglasio bih potrebu zajedničkog angažmana i neophodne koordinacije u djelovanju svih subjekata u sistemu zaštite šumskih ekosistema od požara”, zaključio je Klica.

Generalna Direktorica direktorata za zaštitu životne sredine u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ivana Vojinović, kazala je da su na prostoru Crne Gore mogući požari svih razmjera i nivoa.

„Kao rezultat mogućih požara, većih ili manjih razmjera, mogu nastupiti određene posljedice po stanovništvo koje živi i radi u okruženju požara, na spasioce, zaposlene, objekte i infrastrukturu, ali i po čitavu životnu sredinu. Stoga zaštita od požara mora biti briga čitavog društva, jer šuma i šumsko zemljište predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih zemljiša Crne Gore“, poručila je Vojinović.

Ona je pojasnila da šume i šumska zemljišta zahvataju 69 odsto ukupne površine Crne Gore.

„Jedan od glavnih ciljeva je da se smanji opasnost od požara, prevenira pojava požara katastrofalnih razmjera. U Crnoj Gori je na snazi čitav niz propisa, direktno ili indirektno povezanih sa zaštitom od požara. Potrebno je uticati na svijest građana na području svih opština Crne Gore o značaju zaštite životne sredine i negativnim posljedicama koje uzrokuju pojave požara u šumama“, naglasila je Vojinović. 

Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Nezir Dacić, istakao je da su šumski resursi jedan od ključnih uslova za opstanak, a rizici od drastičnih šteta po te resurse, kako je kazao, rastu sa sve većim negativnim uticajem klimatskih promjena.

Generalni Direktor direktorata za vanredne situacije u Ministarstvu unitrašnjih poslova Crne Gore, Mirsad Mulić, kazao je da klimatske promjene i globalno zagrijavanje upozaravaju da moramo biti spremniji za odgovor na prirodne i tehničko-tehnološke katastrofe.

Sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, Milica Nikolić, kazala je da se dio značajnih aktivnosti u okviru projekta sredstava opredijeljena za projekat „Mi za prirodu, priroda za nas“, za koji su opedijeljena sredstva u iznosu od 25 hiljada američkih dolara, sprovode na lokalnom nivou.

Stručni saradnik u JPNPCG, Slobodan Stijepović, pojasnio je da su šume u nacionalnim parkovima šume posebne namjene.

Predstavnik Direktorata za vanredne situacije, Ljuban Tmušić, istakao je potrebu, na osnovu prethodnog iskustva, korišćenja mehanizama međunarodne pomoći za jačanje sistema civilne zastite i prevencije od požara.

Direktor Nacionalnog parka Tara, Dragić Karaklić, rekao je da je kod sprječavanja požara najvažnije njihovo brzo otkrivanje i što kraće vrijeme od otkrivanja požara do dolaska jedinica na lice mjesta.

Na okruglom stolu, učestvovali su i stručnjaci iz oblasti šumarstva i zaštite prirode iz regiona. O iskustvima iz svojih nacionalnih parkova govorili su Dragić Karaklić, direktor NP Tara iz Srbije, Đorđe Grozdanić iz NP Fruška gora i Amarildo Mulić, direktor NP Una iz Bosne i Hercegovine.