CDT

Crna Gora se suočava sa problemima prevaziđenih medijskih zakona, neregulisanog tržišta, pojačanim širenjem dezinformacija i neuređenom samoregulacijom, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i dodali da je pristrasno izvještavanje medija postalo svakodnevica.

CDT, kako su kazali, treću godinu za redom uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju i ambasade Kraljevine Norveške, mjeri ispunjenost ključnih političkih kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji (EU). Osim CDT-a u ocjeni ispunjenosti kriterijuma pomažu im i domaći eksperti.

Iz CDT- a su kazali sa su eksperti koji su učestvovali u njihovon istraživanju oblast medija ocijenili su prosječnom ocjenom 2,2, na skali od jedan do pet.

Oni su rekli da se taj rezultat gotovo ne mijenja u prehtodne tri godine i da jasno ukazuje da u oblasti medija nema napretka i da nije pređeno ni pola potrebnog puta.

“Uz probleme prevaziđenih medijskih zakona, neregulisanog tržišta i neuređene samoregulacije, naše društvo suočilo se i sa pojačanim širenjem dezinformacija. Pristrasno izvještavanje medija postalo je svakodnevna pojava”, navodi se u saopštenju.

Iz CDT- a su kazali da je Crna Gora proteklih godina u njihovim istraživanjima u oblasti medija nizala jedva prelazne ocjene.

“Brojne domaće i međunarodne preporuke za unapređenje ambijenta za funkcionisanje medija, podstakle su državu da inicira promjene u ovoj oblasti. Međutim, bitni pomaci se u prošloj godini nijesu desili”, naveli su u saopštenju.

Iz te nevladine organizacije su kazali, da je istraživanje o medijima nakon ocjene reforme javne uprave drugo od pet analiza ispunjenosti političkih kriterijuma koju će objaviti.

Iz CDT- a su precizirali da proces izrade medijskih zakona nije okončan prošle godine.

“Tako je propuštena još jedna godina za rješavanje dugogodišnjeg problema prevaziđenih propisa u ovoj oblasti”, rekli su iz CDT-a.

Oni su kazali da novi predlozi zakona koji su bazirani na preporukama domaćih i inostranih eksperata, prema mišljenju eksperata CDT-a nijesu u potpunosti obuhvatili pitanja koja opterećuju funkcionisanje medija u Crnoj Gori.

U CDT-u smatraju da medijsku scenu opterećuje i nepostojanje adekvatne samoregulacije. “Polarizacija medijske zajednice reflektovala se i na formiranje i rad samoregulatornih tijela”, navodi se u saopštenju.

Kako su rekli, Agencija za elektronske medije (AEM) ne uspijeva da ostvari nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost a problem političkog miješanja u rad ove institucije prepoznala je i Evropska komisija (EK).

“AEM, u prošlosti, nije adekvatno reagovala da spriječi emitovanje sadržaja iz regionalnih medijskih kuća koji predstavljaju govor mržnje ili opasnost po nacionalnu bezbjednost”, naveli su iz CDt-a.

Oni su rekli da je važna društvena i politička pitanja u prošloj godini pratilo intenzivno širenje dezinformacija u domaćim i regionalnim medijima.

Iz CDT-a ističu da su tako mediji umjesto demantija od institucija dobili etikete koje se mogu tumačiti kao pokušaj nedozvoljenog uticaja na njihov rad.

Kako su rekli, država se tim pojavama suprotstavlja na način koji nije svojstven demokratskim društvima, hapšenjem onih koji su kreirali i prenosili lažne vijesti.

Iz CDT-a navode da iako propisana Statutom i Zakonom o nacionalnom javnom servisu RTCG, nezavisnost i samostalnost u radu novinara i urednika RTCG u praksi nije osigurana.

Kako su u precizirali, to su kritikovali i predstavnici međunarodne zajednice u Crnoj Gori, ali i njihovi eksperti koji tvrde da nije osigurana ni nezavisnost upravljačkih struktura i zaštita od političkog pritiska.

“Čak 70 odsto građana smatra da je Javni servis izložen političkom pritisku. Sa druge strane, menadžment ove medijske kuće negira takve navode”, kazali su iz CDT-a.

Prema njihovim riječima, sudovi su utvrdili da su članovi prethodnih upravljačkih i uređivačkih struktura RTCG smijenjeni nezakonito i da članovi Savjeta koji su donijeli takvu odluku nijesu snosili odgovornost

Iz CDT -a su rekli da istraživanja civilnog sektora pokazuju da novinari i dalje zarađuju manje od prosječne plate na nivou države, a čak svaki treći novinar mjesečno primi manje od 400 EUR neto.

“U lokalnim medijima se duguje i do osam plata, a čak 60 odsto novinara svjedoči o tome da se njihov ekonomski položaj pogoršao”, rekli sui z CDT-a.

Kako su naveli, većina medija u Crnoj Gori nema unutrašnje akte koji regulišu pravila rada u redakciji.

Iz CDT-a navode i da u nekim slučajevima redakcije nijesu odvojene od sektora za marketing. “Zbog toga se u praksi često dešavaju indirektni uticaji vlasnika ili marketing sektora na uređivačke politike medija”, kazali su.

Prema njihovim riječima, medijska scena je i dalje pod sjenkom nerasvijetljenih napada na novinare i imovinu medija jer su u velikom broju slučajeva naručioci i izvršioci i dalje nepoznati.

“Razvojem društvenih medija, stvoreni su novi kanali putem kojih novinarima nerijetko stižu prijetnje. Zbog ovoga su u prošloj godini formirana dva predmeta”, neveli su u saopštenju.

Iz CDTa su kazali da su vodeći onlajn mediji su bili meta hakerskih napada.