VRIJEME PANDEMIJE

Na prvom virtuelnom sastanku u 70-godišnjoj istoriji NATO-a, ministri vanjskih poslova 30 zemalja članica su raspravljali o ubrzanom i sinhroniziranom odgovoru na globalnu zdravstvenu krizu, očuvanju sigurnosti u vrijeme pandemije, podršci misijama u Iraku i Avganistanu, te nastavku saradnje s partnerskim zemljama Gruzijom i Ukrajinom, pišu svjetski mediji ističući pak da bi ekonomske posljedice pandemije mogle ugroziti budžet Alijanse.

Egzistencijalna prijetnja

Iako dugoročni ekonomski uticaj pandemije dovodi u pitanje budući budžet NATO-a, ministri vanjskih poslova zemalja članica su se fokusirali na odgovor Saveza na Covid-19, javio je francuski radio RFI (Radio France International) naglasivši da su savezničke oružane snage već pomogle u isporukama medicinske pomoću ugroženim članicama, postavljanju terenskih bolnica, prevoza pacijenata, dezinfekcije javnih prostora i osiguravanja graničnih prelaza.

Najnoviji saveznik, Sjeverna Makedonija koja je 27. marta postala 30. članica, uspostavila je NATO-ov komandni sistem naredne generacije (NICS) kojim će se Savez lakše prilagoditi izazovima pandemije. Takvi će primjeri, naglašava francuski radio, pomoći da se umanje nedavne podjele zbog prijetnji SAD-a da će se povući iz NATO-a, napetosti s Turskom i komentarima francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da je “mozak NATO-a mrtav”.

Međutim, Covid-19 i dalje predstavlja egzistencijalnu prijetnju za NATO, naglašava RFI. U izvještaju NATO-a od prošle godine, samo je sedam od tadašnjih 29 saveznika ispunilo preporučeni cilj potrošnje od dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Sada, kada globalna recesija izgleda neizbježna, stručnjaci se plaše da bi ta brojka mogla biti još niža.

Širenje virusa prisililo je NATO da otkaže neke vojne vježbe, čak i dok Rusija “pokazuje vojne mišiće blizu njegovih granica”, naveo je RFI dodajući da je uprkos pandemiji, Sjevernoatlantski savez obećao da će po svaku cijenu ispuniti svoju osnovnu misiju odbrane. “Prijetnje i izazovi sa kojima smo suočeni ne nestaju zbog krize sa Covid-19”, rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg.

Ekonomski šok

Ekonomski šok izazvan pandemijom vjerovatno će narušiti ciljeve američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) a odnosi se na uplaćivanje zemalja članica za NATO odnosno iznose od dva odsto BDP-a, napisao je Rojters (Reuters).

Dok su vojnici NATO-a na čelu evropskih akcija isporuke medicinskih potrepština avionima i pomaganja u izgradnji privremenih bolnica, očekivana duboka recesija smanjiće mnoge svjetske ekonomije. To znači, tvrde stručnjaci, da će se troškovi za odbranu povećavati proporcionalno smanjenju BDP-a.

“Države će napredovati prema cilju NATO-a bez povećanja proračuna za odbranu samo činjenicom da im se BDP smanjuje. Vidjećemo potpuni paradoks, nenamjerni efekt”, kazao je Karlo Masala (Carlo), profesor međunarodne politike na Univerzitetu Bundesver (Bundeswehr) u Minhenu.

Ali, naglašava Rojters, diplomate i stručnjaci očekuju da će se izdvajanja za NATO smanjiti, dok u Savezu priznaju da se ne može očekivati da Italija i Španija, dva saveznika koja su najteže pogođena pandemijom i već nižim vojnim potrošnjama, ispune cilj od dva odsto.

Češka je javno rekla da neće povećati izdatke za odbranu do 2024. godine, što je krajnji rok za cilj NATO-a, iako nije obvezujući.

Tramp je od 2017. pojačao svoje optužbe da saveznici u NATO-u ne troše dovoljno na odbranu, rekavši kako neki duguju “ogromne sume novca”. Nedavno je nazvao saveznike sa niskim troškovima “delinkventima”. Prema posljednjem godišnjem izvještaju NATO-a, saveznici u Evropi, Turskoj i Kanadi trebali su, između 2016. i 2024. godine, potrošiti kumulativnih 400 milijardi dolara na odbranu.

‘Zajednički nevidljivi neprijatelj’

Uoči sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO, generalni sekretar Saveza pozvao je članice da ulože koordinisan napor u borbi protiv “zajedničkog nevidljivog neprijatelja” u zdravstvenoj krizi koja pogađa sve zemlje te da pomognu jedni drugima, ističe američki televizijski kanal CNBC.

“Vrlo često, kada se suočimo sa krizom, to je kriza koja pogađa samo jednu ili dvije zemlje ili ograničen broj nacija, i tada ostale nacije mogu pružiti podršku”, rekao je. “Nacije su sada fokusirane i na svoje vlastite potrebe, jer ovo je kriza koja pogađa sve nas”, rekao je Stoltenberg dodajući da je do sada samo nekoliko zemalja imalo kapacitet da pruže pomoć drugima.

Glavni zadatak Sjevernoatlantskog saveza je osigurati da terorističke organizacije i drugi protivnici ne iskoriste pandemiju, ali i da pruži podršku civilnim naporima u borbi protiv širenja bolesti, naglasio je generalni sekretar NATO-a.