ASOCIJACIJA DIJASPORE

Kao i uvijek do sada kada je podrška Crnoj Gori bila potrebna, dijaspora Crne Gore i njihovi prijatelji iz zemalja prijema pokazali su solidarnost i prijateljstvo.

Posebno nekog isticati zbog učinjenog humanog djela ili poslate donacije ne bi bilo korektno, jer je nemoguće svima se pojedinačno zahvaliti, zato je Asocijacija dijaspore Crne Gore odlučila da zahvalnost iskaže svim humanim ljudima iz dijaspore i njihovim prijateljima iz država prijema, ali i tim državama kroz projekat “Crnogorsko srce kuca po svim kontinentima”.

“Nije nam bilo teško obuhvatiti skoro sve zemlje prijema crnogorske dijaspore, jer sarađujemo sa 80 odsto aktivnih iseljeničkih i udruženja dijaspore na svim kontinentima. “U srcu crnogorskom” objavili smo 58 fotografija iz 22 države prijema dijaspore Crne Gore i to iz Danske, Njemačke, Australije, Italije, Srbije, SAD, Švajcarske, Argentine, Norveške, Švedske, Turske, Urugvaja, Kanade, Luksemburga, Belgije, Paragvaja, Slovenije, Češke, Makedonije, Hrvatske, Francuske i Brazila u kojima crnogorska dijaspora s ponosom ističe crnogorsku zastavu, kao simbol svoje veze sa svojom matičnom zemljom”, kazala je Pobjedi predsjednica Asocijacije dijaspore Crne Gore Vera Kirović.

Ističe da upravo u ovim danima pandemije korona virusa vidi se kolika je veza naših iseljenika sa maticom, koliki je njihov patriotski aktivizam kojim grade mostove prijateljstva između Crne Gore i država njihovog prijema.

“Iz poštovanja prema tim državama tuđim, a opet njihovim u kojima su stekli pravo na drugi jezik, drugu kulturu, druge običaje Asocijacija dijaspore je s velikim pijetetom u obradi tih fotografija istakla zastave njihovih država prijema uz simboliku i podsjećanje da je crnogorski narod uvijek volio svoje, a poštovao tuđe”, kazala je Kirović.

“Srce crnogorsko, objašnjava ona, ima cilj da crnogorsku javnost podśeti da tamo iza granica naše države, a po svim kontinentima postoji crnogorska dijaspora koja se ne dijeli ni po vjeri, ni po naciji i političkoj pripadnosti i koja ispred sebe vidi i priznaje jedinu svoju svetinju”, njihovu i našu Crnu Goru.

“Ne govorim samo o 58 crnogorskih patriota koji su na ovim fotografijama, jer je nemoguće i tehnički kroz fotografije obraditi sve one čije srce kuca za Crnu Goru. Crnogorska javnost mora da zna da tamo iza naših granica postoji i živi crnogorska dijaspora, koja ne dozvoljava da ih zarad sitnih interesa svrstavaju u podobne ili nepodobne retrogradnim politikama i komšijskim pretenzijama, koje su, nadam se, ostala u vremenima iza nas”, ističe Kirović.

Dodaje da ti iseljenici “ne traže dnevnice, putne troškove da bi promovisali svoju Crnu Goru”.

“Oni traže poštovanje svoje emocije prema Crnoj Gori koju žele da vide u društvu visoko razvijenih zemalja i sve svoje kapacitete stavljaju na raspolaganje svojoj matičnoj državi”, kazala je Kirović.

Podrška

Od crnogorske dijaspore, kategorična je naša sagovornica, mnogi mogu da uče kako se voli Crna Gora, njena tradicija, istorija, kultura, državni simboli i institucije sistema.

“Oni kažu: “Nije lako biti stranac u tuđoj državi, ako nećeš da poštuješ državu prijema i narod sa kojim živiš. Ova država nas je prihvatila i bezrezervno smo joj zahvalni, ali u našim grudima zauvijek kuca srce crnogorsko”. Neka nam ove njihove riječi budu putokaz za dalje da možemo živjeti bez podjela nametnutih ili samoizabranih da sa ponosom ističemo Crnu Goru i njene državne simbole, jer Crna Gora je dom svih nas”, poručuje Kirović.

NVO Asocijacija dijaspore Crne Gore daje podršku Vladi Crne Gore i Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti, a mjere koje je naša zemlja preduzela, ističe Kirović, pokazale su se blagovremene i vrlo uspješne.

“Najbolji pokazatelji su odnos oboljelih – umrlih – izliječenih i činjenice da je u ovom momentu epidemija u Crnoj Gori praktično ugušena”,dodaje ona.

Organizovanje povratka naših državljana za svaku pohvalu

Vera Kirović ističe da je izuzetan potez Vlade bio formiranje Operativnog štaba za organizovanje povratka crnogorskih državljana iz inostranstva.

“Pomogli su svim građanima koji su se prijavili za povratak u Crnu Goru, organizujući njihov dolazak na razne načine, uključujući i vanredne letove sa različitih svjetskih destinacija. To je u odnosu na mnogo jače ekonomije rijetkost i za svaku pohvalu”, naglasila je Kirović.

Posebno je istakla ulogu Ministartsva vanjskih poslova – Generalnog direktorata za konzularne poslove i dijasporu, naglašavajući da je prvi čovjek ovog direktorata Branislav Karadžić sa svojim timom 24 sata bio na raspolaganju našim građanima.

“Bili su dostupni za više od 10.000 crnogorskih državljana koji su se zadesili van teritorije Crne Gore i olakšali im i omogućili povratak doma”, kaže Kirović.