OPASNOSTI NA INTERNETU

Preuzimanjem aplikacije za mobilni telefon malo ko razmišlja o zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Postane čudno tek kada nam kao sponzorisana objava izađe reklama za brend koji smo prethodno pretraživali, grad koji smo pominjali ili nam društvene mreže za prijatelje “predlože” ljude koje smo prethodnu noć sreli u gradu.

Da li nas neko prisluškuje, ima pristup fotografijama iz našeg telefona i zna kuda se krećemo? Kako je ovo povezano sa mobilnim aplikacijama?

Nažalost, u pojedinim slučajevima dolazi do zloupotrebe podataka, odnosno podaci o nama koriste se za stvari za koje nijesmo dali saglasnost, kaže za Portal RTCG Predrag Lešić, izvršni direktor kompanije doMEn.

“Kada kažem ’dali saglasnost’ mislim na činjenicu da se jesam registrovao da bih koristio neku aplikaciju, a samim tim sam dao dozvolu da se uradi prosta analiza mojih podataka (jer ako sam rekao koliko godina imam, onda je neko sigurno sjeo i uradio starosnu analizu korisnika), i izrazio sam želju da primam poruke i novosti ostavljajući svoju e-mail adresu”, navodi Lešić.

E-mail adresa koju navodimo prilikom registracije, zapravo, može poslužiti kao ključ do naših podataka.

“Problem nastaje onog trena kada se moja, na primjer, e-mail adresa iskoristi da bi se dobilo više podataka o meni, ‘kupujući podatke’ od servisa koji se bave sakupljanjem velike količine podataka, kao što su društvene mreže ili pretraživači. Ili se sakupljeni podaci ‘prodaju’ nekom drugom servisu ili aplikaciji”, kaže Lešić.

Osnovni, najjednostavniji i najefikasniji način da se zaštitimo od zloupotreba, naglašava Lešić, je da ne koristimo aplikacije koje nam ne trebaju, koje služe za jednokratnu zabavu i koje se šire kao epidemija sa stanovišta broja korisnika.

“Slično kao i na internetu: NE klikćite na linkove koji vas vode na mjesta koja ne poznajete”, poručuje Lešić.

Bez e-mail adrese teško da se možete registrovati na bilo koju internet stranicu. Ipak, možete spriječiti pristup podacima koji nijesu neophodni za korišćenje aplikacije.

“Ako već imate interesovanje prema nekoj aplikaciji i želite da je koristite, onda budite svjesni činjenice da kada vam neko ponudi ‘logujte se preko fejsbuka’, da taj neko preuzima vaše podatke sa fejsbuka. Prvo provjerite koje podatke preuzima sa fejsbuka jer se može desiti da preuzimaju mnogo više podataka o vama nego šta im treba. U tom slučaju, ako možete, onemogućite im da preuzmu podatke sem imena, prezimena, i e-mail adrese”, navodi Lešić.

Lešić ukazuje da nas od same zloupotrebe podataka štite samo zakoni.

“Odnosno, zakoni propisuju na koji način se podaci mogu koristiti. Evropska unija je prva uvela kaznenu politiku za zloupotrebu podataka u vidi GDPR regulative (General Data Protection Resolution). Zakoni o zaštiti podataka su postojali i ranije, ali je sa ovom regulativom po prvi put propisana kaznana politika ukoliko se podaci zloupotrebe i iskoriste na način kako vam to nije u startu rečeno”, kaže Lešić za Portal RTCG.

Dodaje da primjeri kažnjavanja za kompanije koje krše ovu regulative već postoje.

“Ako već ostavite nekom podatke, po prestanku korištenja aplikacije potrudite se da nađete način da podatke o sebi i obrišete. Zahvaljujući GDPR-u, sada su sve kompanije u obavezi da vam obezbijede ‘pravo da budete zaboravljeni’, te da svoje podatke možete da tražite da budu obrisani ili ih sami obrisete ako je to moguće”, navodi Lešić.

I ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić nedavno je poručio da pojava društvenih mreža i globalna ekspanzija komunikacionih kanala učinila lične podatke izuzetno dostupnim, ali samim tim i ranjivim.

“Prijetnja zloupotrebe ličnih podataka je postala alarmantna, a krađa identiteta skoro svakodnevna pojava. Dakle, imajući u vidu potencijal i prijetnje, koji razvoj digitalne ekonomije nosi sa sobom, Crna Gora će primjenom GDPR uredbe omogućiti korisnicima korporativnih sistema veću kontrolu nad svrhama u koje se njihovi podaci koriste radi jačanja njihovog povjerenja u digitalne ekosisteme“, rekao je ministar na međunarodnoj konferenciji “GDPR i zaštita podataka u Crnoj Gori“, koja je sredinom decembra održana u Podgorici.

On je kazao i da je u ovom trenutku teško predvidjeti tačan uticaj koji će GDPR uredba, odnosno novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, imati u Crnoj Gori, ali da je važno prepoznati da postoje mnogi pozitivni uticaji ovih zakonskih mjera, kao što je taj da se subjektima podataka pruža veća kontrola nad njihovim ličnim podacima.

Rada Brajović