UPOZORAVA 11.000 NAUCNIKA

Covjecanstvo je pred “klimatskom krizom” pise u dramaticnom upozorenju 11.000 naucnika iz 153 zemlje, uz poziv da se klimatska kriza ublazi i preokrene, prenio je danas tehnoloski americki sajt CNET.

Medunarodni savez naucnika i istrazivaca upozorava da covjecanstvu prijeti “neizreciva patnja” ukoliko znacajno ne poboljsa zastitu svoje planete. Upozorenje, objavljeno u utorak u casopisu “BioScience”, rezimira veci dio naucnih istrazivanja tokom posljednjih 40 godina i navodi da je Zemlja nedvosmisleno pod “klimatskim udarom”.

“Udruzili smo se da proglasimo klimatsku krizu, jer su klimatske promjene ostrije i ubrzavaju se brze nego sto su naucnici ocekivali”, kaze Bil Ripl, profesor ekologije na Drzavnom univerzitetu Oregona i koautor upozorenja. “Mnogi od nas osjecaju kao da nam nestaje vremena za akciju”.

Ripl je napisao upozorenje covjecanstvu 2017. godine, koje je potpisalo vise od 15.000 naucnika, detaljno naveo stetu koju su ljudi napravili prirodnom okruzenju i zahtijevao promjene.

Azurirano upozorenje objavljeno danas, posebno je usmjereno na klimatsku krizu i objedinjuje godisnje podatke o rastu stanovnistva, gubitku sumskog pokrivaca, emisiji zagadujucih gasova koji zagrijavaju planetu i potrosnji energije u posljednje cetiri decenije. Saopstenje ukazuje na zabrinjavajuce tendencije: vecina mjera uticaja covjeka na klimatske promjene ide u pogresnom smjeru jos od 1979. godine.

Novi dokument predstavlja sest medusobno povezanih koraka koji bi mogli ublaziti neke od efekata “vanredne situacije”, uz poziv na velike promjene u nacinu funkcionisanja drustva.

Prvi od sest koraka je primjena masovne prakse energetske efikasnosti i prelazak na obnovljive izvore s niskim udjelom ugljenika.

Drugi korak je smanjenje emisije klimatskih zagadivaca kao sto su metan, ugljenicna jedinjenja i hidroflurokarboni.

Treci je obnavljanje ekosistema Zemlje uz pomoc morskim grebenima, sumama, stepama i drugom, i uz sprjecavanje nestanka stanista i biodiverziteta.

Cetvrti korak je smanjenje potrosnje hrane zivotinjskog porijekla i umjesto toga ishrana ljudi zasnovana na biljnom porijeklu namirnica.

Peti korak je prelazak s politike stalnog rasta BDP-a na politiku trajnog odrzivog ekosistema i poboljsanja dobrobiti ljudi.

Posljednji, sesti korak koji su predlozili naucnici je stabilizacija, a zatim smanjenje brojnosti stanovnistva svijeta u mjeri koja obezbjeduje socijalni integritet.

Te predloge i upozorenje je potpisalo 11.258 naucnika iz 153 zemlje i iz mnogih naucnih disciplina – od astrofizike do neurologije. Autori su taj clanak objavili i na drustvenim medijima i direktno poslali e-postom naucnicima koji su bili potpisnici prethodnog upozorenja.

“Dobili smo potpise podrske od sirokog spektra naucnika sto vjerovatno odrazava da su i oni svjedoci uticaja promjene klime na biljke, zivotinje i ekosisteme koje proucavaju”, rekao je Tomas Njusom, ekolog sa Univerziteta u Sidneju i koautor dokumenta.

Medutim, pise CNET, nije sve ruzno i turobno: kao ohrabrujuci znak da se “tok okrece” autori isticu nedavno naglo jacanje klimatskih protesta i masovnih pokreta za promjenu politike. Izgleda i da neki podaci nagovjestavaju da stanje takode ide u pozitivnom pravcu. Autori prenose da se globalna stopa plodnosti usporava, a potrosnja elektricne energije od sunca i vjetra raste, ali primjecuju da se cak i ti elementi prakse ponovo preokrecu u suprotnom smjeru.

Hitna reakcija, zakljucuju autori, donece covecanstvu mnogo vece blagostanje nego sto se moze postici “radeci kao obicno”.

CNET pise da se dosad nekoliko fraza koristilo za opisivanje zagrijavanja Zemlje. Pocelo se s “globalnim zagrijavanjem” i preslo se na “klimatske promjene”. U novije vrijeme autori i publikacije koriste termin “klimatska kriza”. Situacija je, po posljednjim podacima, toliko teska da je covjecanstvu sada, u kriticnoj fazi, sve teze da preokrene sudbinu.

Zato se na mnogo mjesta i nivoa – od lokalnih savijeta do cijelih zemalja, sirom svijeta, proglasava “klimatska vanredna situacija”. Neznatna promjena izraza je uvjerljiva i mogla bi nadahnuti poziv na akciju.

Deklaracije – upozorenja smatraju se prvim korakom da bi se reklo: “Treba da ucinimo vise” kako bi se zaustavili i potom ponistili efekti klimatskih promjena, uz poziv drzavama i kreatorima politike da zauzmu odlucniji stav.

U maju 2019. Parlament Velike Britanije je proglasio “klimatsku krizu” u toj zemlji, prvoj u svijetu koja je to ucinila. U SAD je jula ove godine, troje senatora podrzalo zahtjev da se to ucini i u SAD.

Novi rad koalicije naucnika i istrazivaca se pridruzuje nizu zahtjeva za akciju da bi se zaustavio stetan uticaj promjene klime, ali oni ne nude spisak rjesenja.

Umjesto toga, rekao je Ripl, upozorenje naucnika i “sest predlozenih medupovezanih tacaka trebalo bi da budu osnova za hitno pokretanje, upravo sada, mnogo sire rasprave o tome kako se borimo protiv promjene klime”, prenio je CNET.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Jugopetrol: O raspodjeli dobiti početkom juna
    on 01/05/2025 at 11:50

    Akcionari Jugopetrola trebalo bi da na redovnoj Skupštini 4. juna donesu odluku o raspodjeli dobiti za prošlu godinu.

  • Domaće mljekarstvo gubi trku s uvozom
    on 01/05/2025 at 07:40

    Tri najveće crnogorske kompanije koje se bave preradom i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda – Lazine, Nika i Srna ostvarile su ukupni prihod od 26,06 miliona eura. Sa druge strane, samo Imlek Boka, koji na crnogorskom tržištu distribuira uvozno mlijeko i mliječne proizvode, uključujući i popularnu “kravicu”, imao je ukupni prihod od 34,68 miliona eura.

  • Industrijsko posrtanje: Dan žrtava tranzicije
    on 01/05/2025 at 05:37

    Malena Andrijevica prije tranzicije imala je hiljadu stanovnika i hiljadu radnika u industriji i ugostiteljstvu, dok danas radnika u industriji nema, a gradsko jezgro ove varošice svelo se na svega nepunih trista stanovnika. Na ovu činjenicu podsjetio je poslednji direktor fabrike „Temovent“ u tom gradu, Predrag Nedić, koji danas živi na primorju.

  • Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom
    on 30/04/2025 at 15:42

    Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom i sa zakonodavstvom, a javnost kritikuje ugovor koji još nije niti sačinjen niti potpisan, kazala je ministarka javnih radova Majda Adžović u emisiji „Budimo budni - pitajte Vladu“ na Prvom programu Televizije Crne Gore.

  • "Uspješno realizovana odluka o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću"
    on 30/04/2025 at 15:25

    U okviru aktivnosti koje Ministarstvo finansija, Centralna banka Crne Gore i Uprava za igre na sreću sprovode kroz rad u Koordionacionom tijelu za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, uspješno je realizovana odluka Uprave za igre na sreću o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću, u skladu sa članom 7, članom 9 i članom 10 Zakona o igrama na sreću.

  • Prosječna zarada u martu iznosila 1003 eura
    on 30/04/2025 at 15:16

    Prosječna zarada (bruto) u martu ove godine u Crnoj Gori iznosila je 1.195 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.003 eura, saopštila je Uprava za statistiku Monstat.

  • Milatović: I Ustavni sud da iznese tumačenje na tezu Udruženja pravnika o sporazumu s UAE
    on 30/04/2025 at 14:24

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da bi i Ustavni sud trebao da iznese tumačenje na tezu da se Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o turizmu i razvoju nekretnina mora verifikovati dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore.

  • "Ne mislim da su poslanici čuli nove informacije iz Milatovićevog obrazloženja o sporazumu sa UAE"
    on 30/04/2025 at 13:32

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da ne misli da su poslanici saznali nešto novo iz opširnog obrazloženja predsjednika države Jakova Milatovića zašto je Zakon kojim se potvrđuje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE vratio parlamentu na ponovno odlučivanje. 

  • Ministarstvo finansija: U prva tri mjeseca prihod u budžetu 580,4 miliona eura
    on 30/04/2025 at 13:24

    U Ministarstvu finansija ističu da i na kraju prvog kvartala bilježe kontinuirani trend rasta budžetskih prihoda, te je za prva tri mjeseca prihodovano 580,4 miliona eura, što je 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, odnosno 4,7 miliona više u odnosu na isti period prethodne godine.

  • Prosječna zarada u martu hiljadu eura
    on 30/04/2025 at 11:50

    Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,1 odsto veća u odnosu na februar.