CGO

Centar za građansko obrazovanje (CGO) konstatovao je da su izjave predsjednika Administrativnog odbora Luiđa Škrelje i predsjednika Državne izborne komisije (DIK), Đorđija Vukčevića, neusaglašene i istakli da je ubjedljiv odraz stanja u kojem se nalaze institucije koje treba da kontrolišu najvažniji proces u jednom demokratskom društvu odnosno izborni proces.

Oni kažu da iz izjave Vukčevića proizilazi da je Skupštinu Crne Gore obavijestio 10. oktobra 2019.godine o tome da stiče starosnu penziju.

“To je tačno, ali je sporno njegovo tumačenje da može ostati na sadašnjoj poziciji dok Skupština drugačije ne odluči. Takođe, postavlja se pitanje: zašto Skupština nije ništa preduzela više od tri mjeseca da izabere novog predsjednika, a posebno znajući da je 2020.izborna godina?”, navode iz CGO-a.

Iz CGO-a navode da su u situaciji, koju je, kako smatraju, nesumnjivo izazvala Skupština moguće dvije solucije.

“Prva je paraliza DIK-a do izbora novog predsjednika, što je i najizglednija posljedica ove situacije. Druga je da Skupština odluči da ne poštuje zakon koji je sama donijela i da Vukčevića „ostavi“ na funkciji sve do izbora novog predsjednika DIK-a, a što i on faktički sugeriše. Naravno, možemo hipotetički razmišljati i o trećoj i koja bi jedino bila zakonita iako je nemoguća – da se Vukčević nekako podmladi”, naveli su oni.

Oni ističu da se nejasnoće dalje produbljuju sa navodom predsjednika Administrativnog odbora, Luiđa Škrelje, koji sa sigurnošću tvrdi da će „DIK će do marta imati novog predsjednika“.

“Treba podsjetiti na činjenicu da je sadašnji predsjednik DIK-a izabran poslije dva bezuspješno raspisana konkursa, tako da se na izbor novog predsjednika čekalo više od četiri mjeseca. Vukčević je za predsjednika DIK-a izabran u martu prošle godine, jer je dotašenjem predsjedniku DIK-a, Budimiru Šaranoviću, mandat istekao 7.oktobra 2018.godine. Stoga je nejasno kako to Škrelja sad može unaprijed i sa sigurnošću tvrditi da će ovaj postupak biti tako brz i efikasan”, navode oni.

Iz CGO-a kažu da su simptomi zastoja u radu DIK-a su već vidljivi, jer nakon izbijanja afera, ova institucija je prestala da u zakonskom roku dostavlja tražene informacije po Zakonu o slobodno pristupu informacijama.

“Vremena je sve manje, a ova situacija ukazuje na to da ćemo u izbornoj godini imati neko iznuđeno rješenje na tako odgovornoj funkciji, a to može imati vrlo ozbiljne posljedice na legitimitet izbornog procesa”, ističu iz CGO-a.