MORSKI BIOLOZI ZABRINUTI

Dok Egipat obilježava 150. godišnjicu otvaranja Sueckog kanala, biolozi specijalizovani za život u moru, ukazuju na veliki problem uticaja tog najpoznatijeg plovnog puta – invaziju stotina vrsta iz drugih staništa u Mediteran, uključujući otrovne meduze i agresivne otrovne “ribe- lavove” (Pterois) iz Indijskog i čak i iz Tihog okeana.

Kanal koji povezuje Crveno i Sredozemno more revolucionirao je promijenio pomorska putovanja otvaranjem direktnog brodskog puta između Istoka i Zapada.

Ali tokom godina, invazivne vrste su dovele autohtoni morski život Sredozemnog mora na put izumiranja i izmijenile nježni mediteranski ekosistem sa potencijalno pogubnim posljedicama, kažu naučnici.

Priliv raznih vrsta morskog života je znatno porastao 2015. godine, kada je Egipat udvostručio kapacitet prolaza otvaranjem “Novog Sueckog kanala”, što je diglo uzbunu u Evropi i izazvalo kritiku raznih zemalja Sredozemnog basena.

Najoštrija kritika dolazi iz susjednog Izraela koji se svojevremeno borio protiv Egipta u ratu uz kanal dugačak 193 kilometra.

Veliki dio ekoloških šteta nepovratan 

Bela Galil, izraelski morski biolog, koja je proučavala Sredozemlje više od tri decenije, rekla je da je veliki dio ekološke štete nepovratan.

Uz invazivnu ribu i rakove koji se privučeni toplom vodom brzo šire ka evropskim obalama, ona tvrdi da je potrebna hitna akcija da bi se ograničio dugoročni uticaj te pojave.

Galil, iz Prirodnjačkog muzeja Univerziteta u Tel Avivu, rekla je da je kontinuirano širenje i produbljivanje kanala stvorilo “pokretni akvarijum” vrsta koje, ako ne budu kontrolisane, mogu učiniti obalne vode Sredozemlja sasvim negostoljibivim za ljude.

Galil je rekla da se broj invazivnih vrsta – sada oko 400, više nego udvostručio u posljednjih 30 godina što je nazvala “istorijskim primjerom opasnosti od nenamjernih posljedica”.

Izrael je već pod neviđenim talasom otrovnih meduza kojih je toliko da su čak oštetile priobalne elektrane i rastjerale domaće ljubitelje plaža i turiste. Nekoliko drugih otrovnih vrsta, uključujući agresivnu “ribu-lava”, napravilo je stalne kolonije, stvarajući potencijalnu opasnost po zdravlje ako dospiju na tanjire restorana na plaži. Najviše zabrinjavajući je dolazak smrtonosno otrovne ribe “fugu” (Lagocephalus Sceleratusa).

Galil je rekla da je sada polovina ukupnog priliva ribe u Izraelu, kao i svi rakovi, invazivno.

I evropske zemlje sve više primjećuju invaziju koja traje i stiže sve do Španije. To pitanje bi trebalo da bude istaknuto na skupu Ujedinjenih nacija ovog mjeseca u Veneciji o održivosti okeana.

“Organizmi – pridošlice ozbiljna su pretnja lokalnoj biološkoj raznolikosti, u najmanju ruku uporediva sa uticajem promjene klime, zagađenja i preteranog ribolova”, rekla je Galil.

Ona je rekla da su novodošle vrste prouzrokovale “dramatično restrukturiranje” ekosistema, dovodeći u opasnost razne lokalne vrste i uništavajući domaće školjke, gambore i crvene barbune.

Ministarstvo Izraela za zaštitu životne sredine je saopštilo da prati taj proces sa zabrinutošću, jer su obale Izraela “prva stanica” novih vrsta u Sredozemnom moru. Naglasilo je da Izrael ne može sam da se s tim bori, već se zalaže za širu regulaciju radi zaštite najosjetljivijih morskih staništa. Pošto se Izrael sve više oslanja na Sredozemno more da bi desalinizacijom došao do vode za piće, Ministarstvo je reklo da je zaštita mora “sada važnija nego ikad”.

Libanski naučnici sa Američkog univerziteta u Bejrutu nedavno su napisali da će, ukoliko se ne ublaži ekološki rizik nastao širenjem Sueckog kanala, biti ugrožen veliki dio ekosistema Sredozemlja, što smatraju i biolozi širom istočnog Mediterana, iz Turske i Tunisa.

“Slana brana” u Egiptu jedini spas

Čini se da su relativno jednostavna opcija za smanjenje štete postrojenja za desalinizaciju koja novcem Katara Egipćani grade uz kanal, a prvo se očekuje da bude otvoreno ove godine.

Ako se to pravilno sprovede, Galil je rekla da bi nusprodukt tih postrojenja – koncentrisani rastvor soli, mogao biti usmjeren u kanal da bi stvorio “slanu branu” koja bi mogla zaustaviti priliv vrsta od juga ka sjeveru.

“Velika gorka jezera”, 45 kilometara sjeverno od Sueca, nekada su bila baš takva prepreka. Ali, kako se kanal proširivao, a egipatski gradovi i farme ispuštali otpadnu vodu u ta jezera, ta “brana” je nestala.

Egipat koji je s Izraelom potpisao mirovni sporazum 1979. godine, a nedavno i ogroman sporazum o uvozu prirodnog gasa, u velikoj mjeri je odbacio ta teška upozorenja izraelskih naučnika kao – politički motivisana.

“Invazivne vrste su ogromna i nespecifična kategorija”, rekao je Mustafa Fuda, savjetnik egipatskog ministra zaštite životne sredine.

“One čak mogu biti produktivni, zamjenjujući vrste koje su prekomjerno lovljene, donoseći ekonomsku korist ili se jednostavno prilagođavati novom okruženju”, kazao je Fuda.

Procijenio je da se manje od pet odsto osvajača može smatrati “razarajućim” i da većina pridošlih kozica, školjki, riba i rakova nije nanijela nikakvu štetu. Rekao je da su čak i toksični osvajači, poput “riba-lavova”, jestivi ako im se uklone otrovne bodlje.

Egipatski eksperti negiraju da je širenje kanala izazvalo invaziju novih vrsta

Egipatski eksperti su takođe negirali da je invazija direktno rezultat širenja Sueckog kanala. Oni tvrde da je u Sredozemlju više pridošlih egzotičnih vrsta zbog rasta temperature vode prouzrokovanog globalnim zagrijavanjem i zbog vode koju teretni brodovi koriste kao balast i nefiltriranu je ispuštaju u Sredozemno more. U toj vodi u tankovima brodova razne vrste morskog života putuju s kraja na kraj svijeta.

“Invazije su globalni trend zbog zagađenja i klimatskih promjena, čiji je prirodni rezultat da se svaka vrsta bori da preživi i traži optimalno okruženje”, rekao je Tarik Temraz, profesor morske biologije na Univerzitetu Sueckog kanala, i autor procjene uticaja širenje kanala, priređenje za Ministarstvo za zaštitu životne sredine.

Državna Uprava Sueckog kanala, tvrdi da je zabrinutosti za životnu sredinu zbog širenja kanala pretjerana. Ona kaže da se količina vode koja teče u Sredozemno more povećala za samo četiri odsto, stvarajući “malo uticaja na kretanje planktona”.

Zvaničnici Uprave kanala kažu da pažljivo prate migraciju vrsta, nameću sprovođenje propisa brodovima koji nenamjerno prevoze invazivne vrste, i smanjuju zagađenje vode u nadi da će obnoviti salinitet u jezerima.

Uprava kanala je saopštila da je nedavni pokušaj preusmjeravanja poljoprivrednih otpadnih voda dalje od “Gorkih jezera” posljednjih godina uspješno podigao salinitet tih jezera za tri odsto.

Galil kaže da to nije dovoljno, insistirajući na tome da se salinitet mora značajno povećati da bi bio efikasna prepreka za novopristigle stanare mora.

“Jednog dana ćemo se probuditi u borbi s nepovratnom promjenom, znajući da smo nekad nešto mogli da učinimo u vezi s tim”, rekla je ona.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Ne stišavaju se sukobi na Bliskom istoku – oborena dva iranska bombardera iznad Katara
    on 05/03/2026 at 07:43

    Nastavljaju se vazdušni udari na Bliskom istoku. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, dok iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove. Izrael gađa i Liban, u kojem su od početka napada stradale najmanje 72 osobe.

  • 'Lovac', mafijaški šef osuđen za ubistvo sudije Falkonea, umro u zatvoru
    on 05/03/2026 at 07:35

    Veruje se da je „Nito“ Santapaolo isplanirao ubistvo jednog od najpoznatijih italijanskih tužilaca za borbu protiv kriminala 1992. godine.

  • 'Taktika u Iranu liči na Kosovo 1999': Bivši savetnik Donalda Ramsfelda za BBC
    on 05/03/2026 at 07:33

    Dok rakete i dronovi paraju nebo iznad Bliskog istoka, pored mnogih drugih, otvara se i pitanje u kakvu vrstu vojnog sukoba bi ovaj mogao da se razvije i kako bi mogao da se završi.

  • Zarubica: Prevoznici iz Danilovgrada moraju imati stajališta u Podgorici jednako kao gradski prevoz
    on 05/03/2026 at 07:25

    Član grupe građana Preokret za Danilovgrad Darko Zarubica poručio je da pravila koja se odnose na stajališta gradskog prevoza moraju važiti jednako za sve.

  • Nikola Stanković: Želim da razvijam crnogorsku nauku i obrazovanje
    on 05/03/2026 at 07:11

    Važno mi je da budem povezan sa našim univerzitetom, sa Crnom Gorom, jer mi je glavni cilj da doprinesem razvoju crnogorske nauke i obrazovanju. U Crnoj Gori se osjećam najprijatnije. Riječi su ovo Podgoričanina Nikole Stankovića koji je master studije završio na Politehničkom univerzitetu u Torinu.

  • Dukaj i Satler: Agencija za sajber bezbjednost mora što prije raditi punim kapacitetom
    on 05/03/2026 at 07:09

    Važno je što prije obezbijediti stručni kadar, prostor i opremu kako bi Agencija za sajber bezbjednost radila punim kapacitetom, poručio je ambasador Johan Sattler. On i ministar javne uprave Maraš Dukaj imali su sastanak odakle je poručeno da rade na reformama.

  • Pljevlja: Napukla stijena prijeti kući u naselju Ševari
    on 05/03/2026 at 06:55

    Kuća sagrađena prije pola vijeka u pljevaljskom naselju Ševari, ali bez potrebne dokumentacije, danas je i bukvalno pod prijetnjom. Kamena stijena iznad objekta počela je da puca i prijeti da se odvali i ugrozi je. Svakim danom sve vidljivije pukotine u stijeni. Ispod nje porodična kuća i strah.

  • Koje su posljedice rata u Iranu za Ukrajinu?
    on 05/03/2026 at 06:41

    Rat protiv Irana, koji vode SAD i Izrael, već danima dominira u svijetu politike i u medijima. Njegove posljedice osjećaju se daleko van granica regiona – pa i u Ukrajini.

  • SAD i Izrael napadima na Iran krše međunarodno pravo?
    on 05/03/2026 at 06:40

    Generalni sekretar UN Antonio Gutereš osudio je napad na Iran, koji su 28. februara pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael. On je ukazao na zabranu upotrebe sile protiv druge države prema povelji UN i izjavio da su napadi „ozbiljna prijetnja međunarodnom miru i bezbjednosti“.

  • „U Bundesveru nema mjesta za ekstremizam“
    on 05/03/2026 at 06:40

    „U Bundesveru nema mjesta za ekstremizam i seksizam“, naglasio je povjerenik Bundestaga za vojsku Hening Ote (CDU), prilikom predstavljanja svog godišnjeg izvještaja u Berlinu. To što je Ote posebno istakao seksizam nije bez razloga. Bundesver je 2025. potresao skandal u 26. padobranskom puku u Cvajbrikenu. Tamo je, navodno, još 2024. došlo do seksualnih napada, ekstremističkih ispada i zloupotrebe droga. Ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD) govorio je o „šokantnim slučajevima“, koje nadređeni u vojsci nisu procesuirali s potrebnom upornošću i dosljednošću.

  • U Briselu u petak kreću razgovori o ukidanju rominga za zemlje Zapadnog Balkana
    on 05/03/2026 at 06:33

    Evropska komisija predložila je otvaranje pregovora sa šest zemalja Zapadnog Balkana kako bi ih uključila u režim EU "Roam Like at Home" (Roming kao kod kuće), a ta odluka biće predstavljena u petak na sjednici Radne grupe EU za proširenje.

  • Barska plovidba: Investitor iz UAE najavljuje ulaganja od 60 miliona eura
    on 05/03/2026 at 05:47

    Ukoliko investitor iz Dubaija “Faminas Investment Group”, kako je predviđeno Memorandumom o razumijevanju koji je pripremilo Minisarstvo pomorstva, kupi 22 odsto akcija Barske plovidbe zajedno sa državom Crnom Gorom, imaće dvotrećinsko vlasništvo u našoj brodarskoj kompaniji i mogućnost donošanja stateških odluka. Direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović očekuje da će investitor iz Ujedinjenih arapskih emirata (UAE) otkupiti akcije od manjinskih akcionara, koji inače tuže domaću brodarsku kompaniju, a nakon toga uložiti oko 60 miliona eura za nabavku novih brodova i rekonstrukciju gata 5 u barskoj luci.

  • Počinje gradnja druge dionice auto-puta: Andrijevica dočekala projekat koji mijenja budućnost kraja
    on 04/03/2026 at 18:56

    A uskoro počinje gradnja druge dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Stanovnici Andrijevice na to su čekali decenijama, a novi put donijeće i novu šansu za bolji život u tom kraju. Razgovarali smo s mještanima sela preko čijih imanja će proći nova saobraćajnica, ali i onima čije su kuće sačuvane od rušenja.

  • Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno porasla na 1,9 odsto u februaru
    on 04/03/2026 at 17:02

    Godišnja inflacija u eurozoni, prema preliminarnim procjenama, porasla je u februaru sa januarskih 1,7 odsto na 1,9 odsto, objavio je danas Eurostat.

  • Montenegroberza: Promet na berzi u februaru 26,94 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:46

    Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 26,94 miliona eura i bio je 147 puta veći u odnosu na januar.

  • Monstat: Vrijednost otkupa 14,5 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:28

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 14,5 miliona eura.

  • Delegacija EBRD u Crnoj Gori: Dugoročna transformacija ekonomije u skladu sa EU putem
    on 04/03/2026 at 07:23

    Tim Ministarstva finansija, predvođen državnom sekretarkom Milicom Adžić, sastao se sa delegacijom savjetnika Odbora direktora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Adžić je istakla da je cilj u narednom periodu da svaki projekat doprinese ne samo infrastrukturi, već i dugoročnoj transformaciji ekonomije u skladu sa EU putem.

  • Preko 100.000 poreskih dokumenata u zastoju; Laketić: Sistem se stabilizuje
    on 04/03/2026 at 06:41

    Novi integrisani informacioni sistem Poreske uprave, najavljen kao reformski iskorak Poreske administracije, već dva mjeseca pokazuje probleme u funkcionisanju. Preko stotinu hiljada poreskih dokumenata je u zastoju zbog elektronske registracije i neusaglašenosti Zakona o privrednim društvima sa Poreskim sistemom. Iz Poreske uprave poručuju da se sistem polako stabilizuje i da će omogućiti brojne benefite korisnicima.

  • Kako su kupovane akcije Prve banke: U korist Đukanovića, na štetu EPCG
    on 04/03/2026 at 05:49

    Redovne akcije Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u Prvoj banci sredinom prošle godine bile su tržišno vrijedne 20,5 eura po akciji, ili šest puta manje od cijene po kojoj su kupovane, tj. 81.035 redovnih akcija vrijedilo je preko 1,6 miliona eura, a plaćene su više od 10,3 miliona eura.

  • Sukobi na Bliskom istoku mogu poskupiti gorivo u Crnoj Gori do šest centi
    on 03/03/2026 at 20:00

    Provjeravali smo kakve posljedice bi građani Crne Gore mogli imati zbog sukoba na Bliskom istoku. Već od naredne sedmice gorivo će biti skuplje do šest centi, kažu ekonomisti. Da li će to izazvati rast troškova transporta, a samim tim i cijena proizvoda zavisiće od toga koliko će trajati sukobi. Ukoliko se sve završi za nekoliko sedmica, građani nemaju razloga da se plaše skoka cijena, poručuju sagovornici Biljane Rovčanin.