U toku stecaja imovina rasprodata, nijesu isplacene zarade niti povezan radni staz

Najveci dio imovine prodat je u junu 2001. za 6,2 miliona maraka kompaniji “Montenegro modern shoes” (MMSH), ali radnici nijesu naplatili potrazivanja

Bivsi radnici fabrike obuce Kosuta sa Cetinja pravdu cekaju 23 godine, kada je firma otisla u stecaj, a njih oko 600 i pored rasprodaje vrijedne imovine nijesu dobili devet zaostalih zarada, niti im je povezan radni staz.

Predstavnica radnika Dijana Vujovic kaze da je kompanija u trenutku stecaja imala fabriku na Cetinju sa preko 600 masina, veliku kolicinu opreme i repromaterijala, kao i 48 prodavnica sirom bivse Jugoslavije.

Ona podsjeca da je stecaj uveden u martu 1996. godine, kao i da je u junu 2001. godine zakljucen stecajni postupak nad najznacajnijim dijelom imovine fabrike cija je vrijednost tada na 6,4 miliona maraka, dok je stecajni postupak nastavljen nad dijelom stambenog prostora od 1.358 kvadrata vrijednog 1, 2 miliona maraka. Najveci dio imovine prodat je u junu 2001. za 6,2 miliona maraka kompaniji “Montenegro modern shoes” (MMSH), ali radnici nijesu naplatili potrazivanja.

“Kako je moguce da fabrika koja ima 48 objekata na ekskluzivnim lokacijama sirom bivse Jugoslavije, preko 600 masina, od kojih je samo jedna imala vrijednost od 1,2 miliona eura, bude procijenjena na nesto vise od sest miliona maraka. Nevjerovatno je i da prioritetni povjerioci-radnici ostanu nenamirenih potrazivanja zbog kojih je i doslo do pokretanja stecajnog postupka”, kazala je Vujovic.

Ona je precizirala da se od prodaje imovine naplatilo svega 20 radnika.

“Zbog sumnji u kriminalne i manipulatorske radnje podnijete su krivicne prijave Specijalnom drzavnom tuzilastvu. Najveca nepravda u privredi nanijeta je upravo ovim ljudima koji i danas protestuju ispred zgrade Prijestonice Cetinje. Nezamislivo je da se namire svi povjerioci, a da pritom ovi radnici ostanu u potpunosti nenamireni”, kazala je Vujovic.

Bivsi radnici apeluju da im se isplate zarade prijavljene u stecajnom postupku, poveze radni staz i omoguci socijalni program jer vecini do penzije nedostaje jedna do tri godine. Zahtijevaju i da im tuzilastvo odgovori sta se desilo sa njihovim krivicnim prijavama.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Sindikalna potrošačka korpa 2,17 hiljada eura
    on 01/10/2026 at 21:11

    Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za treći kvartal ove godine iznosi 2,17 hiljada eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koje djeluje pri Uniji slobodnih sndikata (USSCG).

  • AmCham Future Lab – AI&Tech: AI je pitanje konkretne poslovne vrijednosti
    on 01/10/2026 at 16:13

    Crna Gora možda nema veličinu najvećih svjetskih tržišta, ali može imati poslovnu zajednicu koja razumije promjene, brzo ih usvaja i zna da ih pretvori u priliku, zaključak je drugog izdanja AmCham Future Lab-a, posvećenog vještačkoj inteligenciji i tehnologijama koje mijenjaju poslovanje. Najveća prilika koju donosi vještačka inteligencija nije da postojeće procese radimo brže i jeftinije, već da preispitamo pravila po kojima poslujemo, saopšteno je na konferenciji.

  • Spajić: "Euro model" priprema Crnu Goru za ulazak u EU
    on 01/10/2026 at 15:48

    Premijer Milojko Spajić poručio je da je "Euro model" osmišljen kako bi Crna Gora spremno dočekala ulazak u Evropsku uniju (EU) 2028. godine, ističući da je cilj da građani ostanu u zemlji, da se oni koji su otišli vrate i da žive po standardu razvijene Evrope.

  • MF: Za kapitalne projekte u 2027. godini 78 miliona eura
    on 01/10/2026 at 15:24

    Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Kapitalnim budžetom za 2027. godinu obuhvaćeno 28 novih projekata, čija ukupna procijenjena vrijednost za višegodišnje finansiranje iznosi oko 78 miliona eura.

  • Prodaja imovine „Vektre Jakić“ neuspješna, nije pristigla nijedna ponuda
    on 01/10/2026 at 12:41

    Prodaja imovine stečajnog dužnika „Vektra Jakić“ kao pravnog lica nije uspjela, jer do roka određenog za prijem ponuda u Privredni sud Crne Gore nije pristigla nijedna ponuda, saopštio je za RTCG stečajni upravnik Dejan Keković.

  • Potpisan kredit EBRD-a od 50 miliona eura za modernizaciju pruge Golubovci-Bar
    on 01/10/2026 at 12:26

    Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su ugovor o kreditu vrijedan 50 miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju 39 kilometara željezničke pruge na dionici Golubovci-Bar, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Harasani: Veća plata ne znači bolji standard ako cijene rastu brže od zarada
    on 01/10/2026 at 11:50

    Realne zarade u avgustu pale su 0,9 odsto, jer su cijene rasle brže od plata. Dok je neto zarada na mjesečnom nivou porasla 0,3 odsto, potrošačke cijene porasle su 1,2 odsto. To znači da građani imaju više eura na papiru, ali za njih mogu kupiti manje, istakao je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.

  • Krivokapić: Korist od reformi moraju osjetiti svi
    on 01/10/2026 at 10:34

    Najavljeni Euro model treba ocijeniti prema održivosti, pravičnosti i stvarnom poboljšanju života građana, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić i dodao da korist od reformi moraju osjetiti zaposleni, penzioneri i mali privrednici.

  • Milatović: Tri ključna pitanja o Euro modelu i dalje bez odgovora
    on 01/10/2026 at 09:33

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Euro model prati nedostatak jasnih podataka i javne rasprave, navodeći da su ključna pitanja održivosti programa, politike zarada i budućnosti penzionog sistema ostala bez odgovora.

  • Privredna komora CG: Veće zarade da, ali uz održiv model i dogovor sa privredom
    on 01/10/2026 at 08:14

    Privredna komora Crne Gore od najave „Euro modela“ intenzivno komunicira sa privrednicima i sektorskim udruženjima, kako bi sagledala očekivane efekte predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede, naveli su iz PKCG. Pojašnjavaju da privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i unapređenja životnog standarda građana. Međutim, kako kažu, održiv rast plata mora biti praćen rastom produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnošću kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada.