NAJAVE

Koka Kola neće izbaciti plastične boce za jednokratnu upotrebu, jer ih potrošači i dalje žele koristiti. Ipak, iz te kompanije poručuju da će do 2030. polovina plastične ambalaže biti reciklirana.

“Potrošači vole plastične boce zbog toga što su praktične, mogu se zatvoriti i lagane su”, izjavila je za BBC Bea Perez, šefica za ekološku održivost u kompaniji Koka Kola.

Ova kompanija, koja je jedan od najvećih proizvođača plastičnog otpada, obavezala se da će reciklirati sve plastične boce koje bude koristila do 2030. godine. Međutim, borci za zaštitu životne sredine tvrde da će mnogo boca i dalje završavati na odlagalištima otpada.

Ovaj gigant pića proizvodi oko tri miliona tona plastične ambalaže godišnje, što iznosi 200.000 boca u minuti. U 2019. godini humanitarna organizacija “Break Free from Plastic”, proglasila je Koka Kolu najvećim zagađivačem među brendovima.

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Bea Perez je rekla da je kompanija shvatila da od sada mora biti dio rješenja problema. Kompanija se obavezala da će do 2030. godine u svojim ambalažama koristiti najmanje 50 odsto recikliranog materijala. Takođe, najavila je saradnju s nevladinim organizacijama širom svijeta kako bi se unaprijedilo prikupljanje boca.

Međutim, Bea Perez ističe da kompanija ne može potpuno odustati od plastike – kao što neki aktivisti žele, jer bi to, prema njenim riječima, značajno smanjilo prodaju.

“Ne radimo dobro ako ne ugađamo potrošačima. Zato, kako budemo mijenjali našu infrastrukturu za proizvodnju boca i uvodili sistem recikliranja, tako moramo ukazati potrošačima koje su prednosti toga. Oni će se mijenjati s nama”, poručila je Perez.

Ona je rekla i da poštuje idealizam mladih aktivista, poput 19-godišnje Melati Vijsen koja je prošle godine uz pomoć svoje sestre Isabel uvjerila vlasti na ostrvu Bali da zabrani jednokratnu upotrebu plastičnih vrećica, plastičnih slamčica i stiropora. Zbog takve vrste plastike došlo je do začepljenja na okolnim morima i to je ozbiljno naštetilo morskom životu. Takođe je rekla da se slaže s apelima da kompanija dostigne svoje ciljeve i prije 2030. godine, iako nije rekla kakve će korake preduzeti ako to ne bude slučaj.

“Moramo dostići ovaj cilj i hoćemo, nema sumnje”, zaključila je Perez.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Počinje gradnja druge dionice auto-puta: Andrijevica dočekala projekat koji mijenja budućnost kraja
    on 04/03/2026 at 18:56

    A uskoro počinje gradnja druge dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Stanovnici Andrijevice na to su čekali decenijama, a novi put donijeće i novu šansu za bolji život u tom kraju. Razgovarali smo s mještanima sela preko čijih imanja će proći nova saobraćajnica, ali i onima čije su kuće sačuvane od rušenja.

  • Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno porasla na 1,9 odsto u februaru
    on 04/03/2026 at 17:02

    Godišnja inflacija u eurozoni, prema preliminarnim procjenama, porasla je u februaru sa januarskih 1,7 odsto na 1,9 odsto, objavio je danas Eurostat.

  • Montenegroberza: Promet na berzi u februaru 26,94 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:46

    Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 26,94 miliona eura i bio je 147 puta veći u odnosu na januar.

  • Monstat: Vrijednost otkupa 14,5 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:28

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 14,5 miliona eura.

  • Delegacija EBRD u Crnoj Gori: Dugoročna transformacija ekonomije u skladu sa EU putem
    on 04/03/2026 at 07:23

    Tim Ministarstva finansija, predvođen državnom sekretarkom Milicom Adžić, sastao se sa delegacijom savjetnika Odbora direktora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Adžić je istakla da je cilj u narednom periodu da svaki projekat doprinese ne samo infrastrukturi, već i dugoročnoj transformaciji ekonomije u skladu sa EU putem.

  • Preko 100.000 poreskih dokumenata u zastoju; Laketić: Sistem se stabilizuje
    on 04/03/2026 at 06:41

    Novi integrisani informacioni sistem Poreske uprave, najavljen kao reformski iskorak Poreske administracije, već dva mjeseca pokazuje probleme u funkcionisanju. Preko stotinu hiljada poreskih dokumenata je u zastoju zbog elektronske registracije i neusaglašenosti Zakona o privrednim društvima sa Poreskim sistemom. Iz Poreske uprave poručuju da se sistem polako stabilizuje i da će omogućiti brojne benefite korisnicima.

  • Kako su kupovane akcije Prve banke: U korist Đukanovića, na štetu EPCG
    on 04/03/2026 at 05:49

    Redovne akcije Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u Prvoj banci sredinom prošle godine bile su tržišno vrijedne 20,5 eura po akciji, ili šest puta manje od cijene po kojoj su kupovane, tj. 81.035 redovnih akcija vrijedilo je preko 1,6 miliona eura, a plaćene su više od 10,3 miliona eura.

  • Sukobi na Bliskom istoku mogu poskupiti gorivo u Crnoj Gori do šest centi
    on 03/03/2026 at 20:00

    Provjeravali smo kakve posljedice bi građani Crne Gore mogli imati zbog sukoba na Bliskom istoku. Već od naredne sedmice gorivo će biti skuplje do šest centi, kažu ekonomisti. Da li će to izazvati rast troškova transporta, a samim tim i cijena proizvoda zavisiće od toga koliko će trajati sukobi. Ukoliko se sve završi za nekoliko sedmica, građani nemaju razloga da se plaše skoka cijena, poručuju sagovornici Biljane Rovčanin.

  • Uljarević: Normalizacija identitetskih podjela i govor mržnje ozbiljan rizik za demokratski razvoj
    on 03/03/2026 at 17:03

    Izvršna direktorka Centar za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević upozorila je da su u Crnoj Gori prisutni zabrinjavajući trendovi koji se ogledaju u normalizaciji identitetski zasnovanih podjela, ideološko-politički motivisanom revizionizmu i njegovom negiranju kao faktora rizika, kao i u jačanju govora mržnje i dezinformacija u online prostoru.

  • Obnovljivim izvorima do ubrzanja energetske tranzicije i smanjenja zavisnosti od uvoza
    on 03/03/2026 at 06:13

    Crna Gora nastoji da ubrza energetsku tranziciju i smanjiti zavisnost od uvoza električne energije kroz razvoj obnovljivih izvora, ali i bolje korišćenje postojećih resursa poput hidro- i termoenergije. Dok stručnjaci ukazuju na veliki neiskorišćeni potencijal, država poručuje da je zakonski okvir spreman za investicije i reforme. A nova studija pokazuje da bi solarni i vjetro projekti mogli znatno povećati proizvodnju struje uz očuvanje prirode.