OD JANUARA

Krizni porez, koji je ukinut od januara, poslodavci moraju iskoristiti za povećanje zarada, jer je obračunavan na teret zaposlenog, kazali su Pobjedi iz Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata. Iz poslodavačkih organizacija diplomatski poručuju da je to “stvar menadžera i poslovne politike firmi”.

Krizni porez uveden je 2013. i iznosio je 11 odsto na bruto zarade veće od 766 eura, odnosno 500 eura neto.

“Pošto je od prvog januara ukinut krizni porez, taj se novac vraća zaposlenom na koga je primjenjivan, jer je obračunavan na teret zaposlenog”, kazali su Pobjedi iz Saveza sindikata.

Isto kažu i u Uniji slobodnih sindikata.

“Kako je krizni porez uveden kao dodatni porez na dohodak fizičkih lica, poslodavci su obavezni da ga sada pretoče u povećanje zarada”, kažu u USSCG i podsjećaju da su bila oporezovana primanja veća od prosječne plate.

U privrednim asocijacijama kažu da ne mogu da utiču na poslodavce i da je odluka u njihovim rukama.

“Privredna komora nema mogućnost uticaja na poslovnu politiku privrednih subjekata, ali očekujemo da će ukidanje kriznog poreza doprinijeti povećanju zarada zaposlenih čija je bruto plata veća od 766 eura, s obzirom na to da je samo na dio tih zarada plaćan krizni porez”, kazali su iz PKCG.

Oni su najavili da će se zalagati za poresko rasterećenje rada, povećanje zarada i zaposlenosti.

“Djelovaćemo na smanjenje doprinosa, povećanje minimalne cijene rada i energičniju kontrolu inspekcija, što će doprinijeti daljem rastu zarada i zaposlenosti. Ovim će se proširiti baza poreskih obveznika i na taj način sačuvati stabilnost javnih finansija”, kažu u Privrednoj komori.

Visoki troškovi rada u dijelu doprinosa, tvrde, jedno od najvećih ograničenja poslovanja.

“Pripremili smo analizu poreska opterećenja po osnovu rada, koja je prezentovana na skupštinskom Odboru za ekonomiju. Učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada je 41,3 odsto i iznad je prosjeka zemalja OECD-a, što negativno utiče na stopu zaposlenosti, a dio poslodavaca ne izmiruje u potpunosti poreske obaveze”, pojašnjavaju iz PKCG.

Iz Montenegro biznis alijanse pozdravljaju odluku o ukidanju kriznog poreza i dodaju da je stvar firme kako će iskoristiti te pare.

“Kao tržišno orijentisana poslovna asocijacija ocjenjujemo daje to stvar menadžmenta firmi i poslovne politike koju vode. Različite su mogućnosti korišćenja „viška” sredstava, tako da sve to ostaje u domenu menadžmenta svake firme pojedinačno”, kazao je Milan Dragić, izvršni direktor MBA i podsjetio da se oni kontinuirano zalažu za smanjenje svih vrsta poreza kao jedne od mjera za podsticanje biznisa.