ĐENERO

Sve pogrešne poruke koje su poslate, od one Vučićeve da mu je žao što nijesu druga vremena pa da može poslati svoje trupe u Crnu Goru, do najnovijih provokacija, zabilježene su u datoteci o usklađenosti Srbije sa zajedničkom evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom. Sve će to prije ili poslije Beogradu doći na naplatu, i to vjerovatno ne bez kamata, kaže u izjavi za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero, komentarišući odnose Crne Gore i Srbije nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Đenero ističe da Evropska unija, što se tiče regiona Balkana, često kasni sa reakcijom.

“Crna Gora se mora naviknuti na posebne diplomatske mahinacije, koje izvodi Vučićeva i Dačićeva ‘diplomatija’, koja vrlo vješto stvara privid međunarodne podrške svojim stavovima. Izvrstan primjer je to što je Srbija uz neke marginalne nevladine organizacije i ponekog irelevantnog zastupnika iz nekih evropskih država, u vrijeme zasijedanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, organizovala ‘konferenciju’ koju je predstavila kao da je u organizaciji Savjeta Evrope i ondje ponavljala stavove Vučićeve propagandne mašinerije”, rekao je Đenero.

Naravno, kako kaže, “nikakve podrške Savjeta Evrope stavovima Srbije nema”.

“Pitanje Zakona o vjerskim slobodama u Crnoj Gori nije bilo na dnevnom redu Parlamentarne skupštine. Pravobraniteljica za ljudska prava Savjeta Evrope nikad nije dala naslutiti da bi moglo biti ikakve sumnje u demokratsku proceduru usvajanja Zakona ili u to da bi on bio diskriminatoran prema bilo kojoj vjerskoj zajednici, ali se sistemski stvara utisak kao da je cijela Evropa uz Srbiju protiv crnogorskog Zakona o vjerskim slobodama”, kaže Đenero.

Ističe da i EU igra političke igre, pokušava uvijek da daje “uravnotežene” izjave, pa se često u stvari šalju ambivalentne političke poruke.

“U Evropskoj uniji često kasne s reakcijama, a kad šalju poruke, onda nastoje da one budu „uravnotežene“. Postoji i istina da Crna Gora za EU nije ni na koji način „kritična“, da nema dileme o tome da Crna Gora sebe vidi u evropskim strukturama. S druge strane, EU se pretjerano brine o tome da podilazeći Srbiji i nju dobije na svoju stranu. Otuda izostanak reakcija na incidente koje Srbija izaziva na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i u Srbiji”, ocjenuje sagovornik Pobjede.

Ipak, za Đenera nema dileme da Crna Gora ima punu podršku međunarodne zajednice.

“Brisel uvijek kasni s reakcijom, ali vidjeli ste da NATO ovaj put nije kasnio, i da je otvorio pitanje zaštite Crne Gore od hibridnog rata tik prije nego što je najžešće ‘hibridno ratovanje’ iz Beograda započelo. Što se EU tiče, sve pogrešne poruke koje su poslate, od one Vučićeve da mu je žao da su druga vremena, pa da ne može poslati svoje trupe u Crnu Goru, do najnovijih provokacija, zabilježene su u datoteci o usklađenosti Srbije sa zajedničkom evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom, i sve će to prije ili poslije Beogradu doći na naplatu, i to vjerojatno ne bez kamata”, zaključuje Đenero.