“U strukturi kompanija kod kojih je od pocetka godine pokrenut stecajni postupak i koje se jos nalaze u stecaju najveci broj je iz djelatnosti maloprodaje i veleprodaje, ugostiteljstva i gradevine”, naveli su iz PU

U Crnoj Gori je od pocetka godine 826 preduzeca otislo u stecaj, saopsteno je iz Poreske uprave (PU).

“Na osnovu evidencije Centralnog registra privrednih subjekata u periodu od pocetka godine do kraja oktobra stecajni postupak je pokrenut kod 826 preduzeca, od kojih status u stecaju trenutno ima 377 kompanija”, kazali su agenciji Mina-business iz PU.

Iz PU su precizirali da je u preduzecima kod kojih je od pocetka godine pokrenut stecaj i koji je jos u toku zaposleno 477 radnika.

“U strukturi kompanija kod kojih je od pocetka godine pokrenut stecajni postupak i koje se jos nalaze u stecaju najveci broj je iz djelatnosti maloprodaje i veleprodaje, ugostiteljstva i gradevine”, naveli su iz PU.

PU takode intenzivno prati sve poreske obveznike koji su usli u reprogram poreskog duga, kako sa aspekta izmirivanja reprogramiranih obaveza, tako i redovnog servisiranja tekucih.

Iz te institucije su krajem septembra kazali da je Privredni sud u ovoj godini pokrenuo 450 stecajnih postupaka u firmama kojima je PU ukinula rjesenja o reprogramu ili nije mogla da u duzem vremenskom periodu naplati poreski dug.

PU je od pocetka godine predala Privrednom sudu 560 zahtjeva za pokretanje stecaja, a ta cifra nije konacna.

,,Posmatrajuci period od pocetka godine, kada je PU intenzivirala aktivnost predlaganja stecajnog postupka kod obveznika kojima je ukinuto rjesenje o reprogramu ili onih kod kojih vec duze vrijeme nije bilo moguce naplatiti poreski dug, Privrednom sudu je podnijeto 560 predloga sa ukupnim dugom od 46,4 miliona eura”, rekli su iz PU.

Realizacijom Zakona o reprogramu poreskog potrazivanja pocela je naplata potrazivanja cak i od onih kompanija koje godinama nijesu bile u mogucnosti da izmire dospjele poreske obaveze, dok su se pri sprovodenju javnog poziva Ministarstva finansija za reprogram poreskog potrazivanja prijavili brojni veliki duznici, koji se nalaze na crnim listama i od kojih je do sada bilo tesko naplatiti poreski dug.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Sindikalna potrošačka korpa 2,17 hiljada eura
    on 01/10/2026 at 21:11

    Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za treći kvartal ove godine iznosi 2,17 hiljada eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koje djeluje pri Uniji slobodnih sndikata (USSCG).

  • AmCham Future Lab – AI&Tech: AI je pitanje konkretne poslovne vrijednosti
    on 01/10/2026 at 16:13

    Crna Gora možda nema veličinu najvećih svjetskih tržišta, ali može imati poslovnu zajednicu koja razumije promjene, brzo ih usvaja i zna da ih pretvori u priliku, zaključak je drugog izdanja AmCham Future Lab-a, posvećenog vještačkoj inteligenciji i tehnologijama koje mijenjaju poslovanje. Najveća prilika koju donosi vještačka inteligencija nije da postojeće procese radimo brže i jeftinije, već da preispitamo pravila po kojima poslujemo, saopšteno je na konferenciji.

  • Spajić: "Euro model" priprema Crnu Goru za ulazak u EU
    on 01/10/2026 at 15:48

    Premijer Milojko Spajić poručio je da je "Euro model" osmišljen kako bi Crna Gora spremno dočekala ulazak u Evropsku uniju (EU) 2028. godine, ističući da je cilj da građani ostanu u zemlji, da se oni koji su otišli vrate i da žive po standardu razvijene Evrope.

  • MF: Za kapitalne projekte u 2027. godini 78 miliona eura
    on 01/10/2026 at 15:24

    Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Kapitalnim budžetom za 2027. godinu obuhvaćeno 28 novih projekata, čija ukupna procijenjena vrijednost za višegodišnje finansiranje iznosi oko 78 miliona eura.

  • Prodaja imovine „Vektre Jakić“ neuspješna, nije pristigla nijedna ponuda
    on 01/10/2026 at 12:41

    Prodaja imovine stečajnog dužnika „Vektra Jakić“ kao pravnog lica nije uspjela, jer do roka određenog za prijem ponuda u Privredni sud Crne Gore nije pristigla nijedna ponuda, saopštio je za RTCG stečajni upravnik Dejan Keković.

  • Potpisan kredit EBRD-a od 50 miliona eura za modernizaciju pruge Golubovci-Bar
    on 01/10/2026 at 12:26

    Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su ugovor o kreditu vrijedan 50 miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju 39 kilometara željezničke pruge na dionici Golubovci-Bar, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Harasani: Veća plata ne znači bolji standard ako cijene rastu brže od zarada
    on 01/10/2026 at 11:50

    Realne zarade u avgustu pale su 0,9 odsto, jer su cijene rasle brže od plata. Dok je neto zarada na mjesečnom nivou porasla 0,3 odsto, potrošačke cijene porasle su 1,2 odsto. To znači da građani imaju više eura na papiru, ali za njih mogu kupiti manje, istakao je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.

  • Krivokapić: Korist od reformi moraju osjetiti svi
    on 01/10/2026 at 10:34

    Najavljeni Euro model treba ocijeniti prema održivosti, pravičnosti i stvarnom poboljšanju života građana, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić i dodao da korist od reformi moraju osjetiti zaposleni, penzioneri i mali privrednici.

  • Milatović: Tri ključna pitanja o Euro modelu i dalje bez odgovora
    on 01/10/2026 at 09:33

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Euro model prati nedostatak jasnih podataka i javne rasprave, navodeći da su ključna pitanja održivosti programa, politike zarada i budućnosti penzionog sistema ostala bez odgovora.

  • Privredna komora CG: Veće zarade da, ali uz održiv model i dogovor sa privredom
    on 01/10/2026 at 08:14

    Privredna komora Crne Gore od najave „Euro modela“ intenzivno komunicira sa privrednicima i sektorskim udruženjima, kako bi sagledala očekivane efekte predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede, naveli su iz PKCG. Pojašnjavaju da privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i unapređenja životnog standarda građana. Međutim, kako kažu, održiv rast plata mora biti praćen rastom produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnošću kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada.