KAO U SRBIJI I HRVATSKOJ

Osnovni preduslov za sklapanje bilo kakvog ugovora između Vlade i neke vjerske zajednice je da ona bude upisana u registar vjerskih zajednica i time stekne status pravnog lica. Advokat Nikola Martinović kaže da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori nije registrovana. To međutim, nije slučaj u zemljama okruženja, gdje je SPC pravno lice i djeluje u okviru važećih zakonskih propisa tih država.

I pored različitih tumačenja Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori nije registrovana, stav je struke.

“SPC u Crnoj Gori nije izvršila registraciju u kojoj bi postala generalno pravno lice, već u određenim postupcima, obzirom da raspolaže nekom imovinom, dobija status stranke u postupku”, kaže advokat Nikola Martinović.

U susjednim zemljama, koje imaju sličnu pravnu tradiciju Srpska pravoslavna crkva djeluje u skladu sa Zakonom. U registru Ministarstva pravde Srbije na spisku je sa još 32 vjerske zajednice koje egzistiraju u toj zemlji. Iako je ova crkva prošle godine obilježila osam vjekova postojanja, u matičnoj državi kontinuitet sa pravnim subjektivitetom joj priznaju tek od 1836. godine, što piše i u članu 11 Zakona o verskim zajednicama. SPC stekla je autokefalnost tek 1879. godine.

“Nacionalne ideologije konstantno pokušavaju da prave kontinuitet, i to nije neobično u bilo kojoj evropskoj zemlji. Za to postoje elementi ili ne postoje”, navodi istoričar Miloš Vukanović.

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa potpisali su 2002 predsjednik episkopskog savjeta gospodin Jovan i predsjednik Vlade Hrvatske Ivica Račan. U članu 16 strane su saglasne da kulturna i umjetnička baština Srpske pravoslavne crkve „sačinjavaju dragocjeni dio cjelokupne kulturne baštine Republike Hrvatske“, te da se Republika Hrvatska obavezuje da će Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj dati u vlasništvo, ali ne u posjed, sve matične knjige i arhivski građu oduzetu od crkve poslije drugog svjetskog rata. Ta građa, po ugovoru, ostaje u ustanovama kulture Republike Hrvatske.

“I to vlasništvo je, kako pravnici kažu, gola svojina, a radi se o sljedećem. Biće im vraćeno u vlasništvo, ali će posjed i korišćenje ostati Republici Hrvatskoj. Dakle Hrvatska je samo formalno vratila SPC-u, odnosno dala im je naslov da su vlasnici, ali nijesu ni korisnici ni posjedini te imovine. SPC je u Hrvatskoj na takvo određenje pristala”, kaže advokat Martinović.

Ministarstvo uprave republike Hrvatske od potpisivanja temeljnog ugovora evidentiralo je 431 objekat kao organizacijski oblik Srpske pravoslavne crkve na teritoriji države.