PROMOCIJA MONOGRAFIJE

Monografija „Dijaspora Crne Gore“ istorijsko je svjedočanstvo migracionih tokova crnogorskog stanovništva svih vjera i nacija kroz vjekove, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, na predstavljanju te publikacije.

Monografija „Dijaspora Crne Gore“ u prošlosti i sadašnjosti, obrađuje iseljavanje iz Crne Gore od 16 vijeka do danas.

Darmanović, je na predstavljanju publikaciju u Narodnoj biblioteci, „Radosav Ljumović“, rekao da o životu i dostignućima crnogorskog iseljeništva postoji obimna dokumentarna građa.

„Monografija Crne Gore u prošlosti sadašnjosti predstavlja prirodno slijed prethodnih napora u toj oblasti, i značajan je podsjećaj na onu Crnu Goru, koja je živi na prostorima, Sjeverne latinske Amerike, Australije, Azije, Afrike i Evrope“, istakao je Darmanović.

Kako je kazao, monografija predstavlja istorijsko svjedočanstvo o migracionim tokovima crnogorskog stanovništva, svih vjera i nacija kroz vjekove.

„Istovremeno je i znakovita retrospektiva društvenih odnosa, međunarodnog položaja, odraz socijalnog i kulturnog aspekta naše domovine“, smatra Darmanović.

On je rekao da se nada da će ovo izdanje doprinijeti boljem razumijavanju crnogorske dijaspore u široj javnosti, i da će biti koristiti akademskoj zajednici.

Da što bolje upoznamo dijasporu širom svijeta

Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, kazao je da je promocije monografije jedan od najznačajnih projekta, koji je rađen zajedno sa Dnevnim novinama, koje su njegovo realizovanje inicirale krajem jula prošle godine.

„Smatrali smo da je postojala potreba da se na jednom mjestu objedine dosadašnja saznanja i prikažu glavni migratorni tokovi stanovništva sa crnogorskog prostora“, istakao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti iseljenici su pronijeli ime Crne Gore širom svijeta, i bezbroj puta su pomagali svoju domovinu.

“Dijaspora je bila i ostala nezaobilazan činilac društvenih procesa u Crnoj Gori”, ocijenio je Mitrović.

Istovremeno, kako je naveo, htjeli su da prikažu, što u do sada objavljenoj literaturi nije bio slučaj, institucionalni odnos crnogorskih državnih organa i ustanova u toj oblasti.

„Uvjereni smo da smo postavljene ciljeve ostvarili publikovanjem upravo te monografije. Sada postoji publikacija koja će pomoći da što bolje upoznamo dijasporu širom svijeta“, rekao je Mitrović.

Urednik monografije Ivan Jovović, kazao je da „Dijaspora Crne Gore“ knjiga koja predstavlja jedan kapitalni izdavački poduhvat, s obzirom da je zadnja monografija toga tipa urađena prije skoro dvije decenije.

„U relativnom kratkom periodu određeni broj autora, uspio je da napiše sintezu crnogorske dijaspore, od srednjeg vijeka zaključno sa savremenim dobom“, pojasnio je Jovović.

Od, kako je naveo, obnove nezavisnosti, mijenja se percepcija, kako unutar samih državnih organa, tako ukupnog crnogorskog društva prema dijaspori.

Jedan od autora monografije Marko Špadijer, rekao da je posao autora knjige, bio otežan zbog nedostatka izvora, stoga su, kako je naveo, morali da tragaju za dokumentima, porodičnim arhivama, a važan oslonac je bio sjećanje učesnika.

„Moja dionica je bila da opišem period od 1990. do 2000. godine, i to je vrijeme kada se Crna Gora, sasvim pogubila i nije vidjela potrebu da održava veze sa dijasporom“, kazao je Špadijer.

Zadovoljstvo zbog objave knjige ne smije biti, kako je naveo, pokvareno manama koje su mogu u njoj naći.

Prema njegovim riječima, sastavljena je bez namjenskih istraživanja, bez komocije i bez redakcijskog ujednačavanja.

Sait Šabotić, koji je takođe bio u autorskom timu, rekao je da je socijano filozofski fenomen čovjeka koji se seli prisutan i u sada.

„Upravo zbog te činjenice, mi kao društvo i kao državna zajednica moramo imati na umu, da Crna Gora, danas ima brojnu dijasporu koja je rasuta širom svijeta, i o njima se mora brinuti“, kazao je Šabotić.

Prema njegovim riječima, kroz dugu istoriju, njemu je kao dijelu autorskog tima, bio zadatak da se pozabavi iseljavanjima bosanskog odnosno muslimanskog stanovnštva.

„Ova knjiga ima veliki broj ilustrativnih priloga i fotografija koje slikaju život naših iseljenika. Svi iseljenici koji odlaze i koji čine tu dijasporu su oni ljudi za koje možemo pitati da li oni tamo dosežu tu svoju traženu sreću“, smatra Šabotić.