MARTINOVIĆ

Litije koje organizuije MCP nijesu građanski protesti, već crkveni i politički, podređeni politici koja je opasna po građansko društvo i principe moderniteta, ocjenjuje u razgovoru za Vikend novine direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović.

Komentarišući brojnost ljudi na litijama, Martinović ističe da u povorkama koje gledamo sigurno ima i nezadovoljnih građana, ali da ne može da razumije izjave koje se plasiraju u javnost da je riječ o građanskom protestima.

“Ne, oni su crkveni i politički, i to podređeni politici koja je opasna po građansko društvo i principe moderniteta”, naglašava Martinović.
Kaže i kako je izvjesno je da se ova tema jednom morala otvoriti, a status crkve pravno definisati.

Jer, kako dodaje Martinović, osim crkvenih zakona, kanona, postoje i građanski zakoni koje treba poštovati.

“Dugo je već vremena jedna crkva u, za sekularnu državu, neobičnom, privilegovanom položaju, koji nerijetko ostavlja utisak da ona ne samo da je izvan već i iznad zakona. Otuda je i otpor promjenama koje se moraju desiti očekivan. Premda načelno postoji saglasnost da se dođe do prihvatljivog rješenja, čini mi se da smo uvedeni u deplasiranu priču o imovini, o tome ko će biti titular koje crkve, kome će biti povjerena, najzad, čemu će služiti”, navodi Martinović.

Smatra i da niko ne može zamisliti pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori koja ne stanuje u Cetinjskom manastiru. A nju čine, između ostalog, i objekti koji su na neki način izdvojeni ovim zakonom.

“Ta Crkva je postojala kao de facto autokefalna, a ušla je u sastav druge crkve onda kada je i Crna Gora izgubila suverenitet. Kako je Pravoslavna crkva (a valjda bi crkva morala biti jedna) organizovana po pomjesnom principu, i čine je samostalne organizacije, uz jednog patrijarha koji je simbolično prvi među jednakima, zašto se u ovom slučaju to odbija i preduzimaju se sve radnje da se to spriječi”, navodi Martinović.

Dodaje da je odgovor u političkoj ravni.

“Ako priznate pravo na samostalnost i ime crnogorskoj crkvi, prihvatili ste i samosvojnost Crne Gore i Crnogoraca. Ovako se, iz te druge perspektive, pothranjuje privid o nacionalnom i državnom provizorijumu”, zaključio je Martinović.