Emir Imamović Pirke

Za službeni Beograd i Bosna i Hercegovina i Crna Gora su privremene tvorevine i prolazne nepogode od kojih Srbija, u najgorem slučaju, može samo kompenzovati trajni gubitak Kosova i kojima će, u boljem, upravljati kao svojim pokrajinama niskog stepena autonomije,smatra bosanskohercegovački pisac i novinar Emir Imamović Pirke.

Imamović je objavio autorski tekst u okviru Pobjedinog serijala Balkanska raskršća: Kako intelektualci vide budućnost regiona. Tekst prenosimo u cjelini.

Ako se pita Milorad Dodik, a na opštu žalost pita, srpski nacionalni interes u Bosni i Hercegovini nije da nema najsiromašnije penzionere u Evropi, devet puta manje investicija nego Sarajevo ili pet puta manje turista od tog grada, kao što nije, to pogotovo, izmicanje iz ruske zone interesa bez obzira što je, kako je to u jednom intervjuu rekao Maksim Samorukov iz think-thanka Carnegie. Cilj te zemlje je – zadržavanje statusa quo u BiH ili, u prevodu, održavanje stanja na rubu rata, bijede i pameti.

Prema Dodiku, članu Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, a samoproglašenom direktoru tog bosanskohercegovačkog entiteta – koji, inače, samog sebe naziva Glavnim Bajom – srpski nacionalni interes na području od Trebinja do Bihaća i od Bijeljine do Neuma jeste da u službenu posjetu Sarajevu ne dođe predsjednik Republike Crne Gore Milo Đukanović.

Veto

Kada se, ispada, u Podgoricu pošalje dopis u kojem će lijepo, ćirilicom i latinicom, štampanim slovima na memorandumu, pisati da Đukanović u Sarajevo može na zeljanicu, ćevape i hurmašice, ali ne može, to nikako, kao zvanični gost državnih institucija, prestaće da postoji jedan od razloga zbog kojih bi Republika Srpska mogla nestati ili propasti, utopiti se u Federaciju BiH ili…

Nabrajanje je, naravno, uzaludno: posjeta Mila Đukanovića Sarajevu pogubna je po srpske nacionalne interese u Bosni i Hercegovini u istoj mjeri u kojoj kiša oko Kragujevca utiče na rezultate Klopovog „Liverpula“.

No nje, te posjete, za sada biti neće. Narodna skupština Republike Srpske, u kojoj većinu imaju Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata i grupica stranaka trgovačkog karaktera, stavila je, na Dodikovu inicijativu, veto na Đukanovićevu posjetu BiH, planiranu za drugi i treći mart i, praktično, već otkazanu u intervjuu kojeg je crnogorski predsjednik dao Face televiziji iz Sarajeva, kada je najavio dolazak u Srebrenicu jedanaestog jula, na obilježavanje četvrt vijeka od genocida nad tamošnjim Bošnjacima.

Svašta je u svom političkom životu pokušavao biti Milorad Dodik: reformista Ante Markovića, opozicionar Radovanu Karadžiću koji – misli se na Dodika, ne na Karadžića – zagovara vojnu saradnju Republike Srpske i pokojne Republike Srpske Krajine, podržavajući, uz ostalo, raketiranje Zagreba, osnivač alternativne Vlade BiH, odnosno Vijeća ministara u sjeni. Najvažnije od svega, pokušao je Dodik postati Milo Đukanović zapadno od Drine. Dakle, dugovječni, neugrozivi vladar bez ograničenja trajanja mandata i u društvu u kojem demokratija funkcioniše, kažimo tako, linekerovski: svi mogu birati i biti birani, samo što uvijek pobijedi isti.

Copy paste

Kada mu je tranzicija iz jugoslavenskog prvaka u oranju u Đukanovića 2.0 propala, Dodik je odabrao drugog Crnogorca za kopiranje uz update – Radovana Karadžića. Biti njegov nasljednik nosi, međutim, stanovite dužnosti i obaveze. Evo, recimo, da se učestvuje u svakoj regionalnoj krizi koju produkuje Aleksandar Vučić i da se, ma koliko se na prvu, drugu, treću i pedesetu čini blesavim, srpskim nacionalnim interesom proglasi stopiranje dvodnevnog dolaska predsjednika jedne susjedne države.

Da bi ionako proziran manevar bio još providniji, nađen je i službeni razlog: crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti usmjeren je, kaže Dodik baš tim riječima, protiv Srpske pravoslavne crkve, a kako u Beogradu kreirana svesrpska politika funkcionira po principu spojenih dosada – to Dodik nije rekao, naravno – tako se i Srbi u BiH imaju osjećati ugroženo kada im se to naloži.

U književnosti je, tvrde teoretičari, kritičari i recenzenti, jednako važno ono napisano i ono što je ostalo neizrečeno, ali se ćuti iz proznog teksta. U pravu je sasvim suprotno: važno je samo ono što piše, a kako u famoznom Zakonu ne piše ama baš ništa što je „usmjereno protiv interesa Srpske pravoslavne crkve“, onda to treba izmisliti. Onako kako to rade Amfilohije Radović, Andrija Mandić, Aleksandar Vučić i, evo, Milorad Dodik.

Posljednji, istina, ne koliko bi želio, već koliko može i smije, što takođe nije malo, samo što nije dovoljno. Naime, ista ona Narodna skupština Republike Srpske nije usvojila Deklaraciju o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori koju je, uzgred rečeno, predložila opozicija, a vladajuća većina odbacila nakon što je dio zapadnih diplomata Dodiku rekao da njegove akcije podrazumijevaju njihove reakcije, a one mu, da se ne zanosi, neće biti nimalo ugodne.

U tom je dokumentu, prema slobodnoj interpretaciji, pisalo da je danas teže biti Srbin u Crnoj Gori nego Ujgur u Kini, Ukrajinac na Krimu i krme u Teheranu zajedno, pa sve to puta dva.

Litije u crnogorskim gradovima i Dodikova blokada institucija BiH zbog odluke Ustavnog suda kojom javno, isključivo javno, poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj pripada BiH – a, naravno, ostaje gdje jeste – njegov i parlamentarni veto na Đukanovićev dolazak i Amfilohijeve tehnike ucjene vlasti u Podgorici, dešavaju se u isto vrijeme zato što se njima upravlja sa istog mjesta.

Za službeni Beograd, ovaj Vučićev kao i svaki od pojave Slobodana Miloševića – minus, dijelom, kratki premijerski mandat Zorana Đinđića – i Bosna i Hercegovina i Crna Gora su privremene tvorevine i prolazne nepogode od kojih Srbija, u najgorem slučaju, može samo kompenzovati trajni gubitak Kosova i kojima će, u boljem, upravljati kao svojim pokrajinama niskog stepena autonomije.

To što svježe, još neohlađeno istorijsko iskustvo govori kako je svaki sličan pokušaj završio poput modernih džihada, dakle epskim neuspjehom, očigledno je manje važno od svetosti nedostižnog cilja.

Uostalom, ako racionalan cilj opravdava sva sredstva, onda iracionalni traži isključivo takva.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Laković: Rudnik uglja će obezbijediti oko 150 radnih mjesta
    on 07/07/2026 at 09:40

    Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP) Nemanja Laković kazao je da će pokretanjem drvoprerađevičke industrije RUP obezbijediti oko 150 održivih radnih mjesta.

  • Naplaćeno 54,3 miliona eura poreskih prihoda više nego lani
    on 07/07/2026 at 07:11

    Poreska uprava (PU) je u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvarila naplatu bruto poreskih prihoda u iznosu od 884,3 miliona eura, što predstavlja rast od 54,3 miliona eura u odnosu na isti period prethodne godine, saopšteno je iz PU.

  • Većina radnika dobila legalan status
    on 06/07/2026 at 18:09

    U Crnoj Gori je od 2020. godine 100 hiljada više registrovanih radnika, od kojih je većina stavljena u legalan sistem, a ima i novozaposlenih, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • EPCG smanjila osnovni kapital
    on 06/07/2026 at 14:58

    Elektroprivreda (EPCG) je smanjila osnovni kapital, poništenjem sopstvenih akcija.  

  • U prva četiri mjeseca ove godine preko 35 miliona ulaganja iz Turske
    on 06/07/2026 at 14:29

    Ukupan priliv investicija iz Turske u Crnu Goru od početka godine do kraja aprila iznosio je 35,28 miliona eura, saopšteno je iz Turske privredne komore u Crnoj Gori.

  • Raspisan tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću
    on 06/07/2026 at 08:37

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću, čija će izgradnja biti finansirana iz sredstava novog projekta Svjetske banke - Projekat razvoja sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora (CRFASD), čija je implementacija započela u aprilu ove godine.

  • Od sjutra skuplje sve vrste goriva
    on 06/07/2026 at 08:21

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopšteno je da će od sjutra, 7. jula, biti skuplje sve vrste goriva.

  • Dolazak Lidla i dalje na čekanju: Urbanističke procedure usporavaju investiciju
    on 05/07/2026 at 19:35

    Dugo najavljivan i iščekivan dolazak "Lidla" u Crnu Goru i dalje je u fazi najave. Njemački investitor ima svoju politiku poslovanja koja se zasniva na tome da u istom periodu otvori više objekata. U nekim opštinama, međutim, još uvijek nijesu završene urbanističko - tehničke procedure što usporava ulazak poznatog brenda u našu državu. To je kočnica i za Berane u kojem je pored obezbijeđene lokacije završena i dokumentacija za gradnju supermarketa.

  • Koliko je Lidl u Hrvatskoj jeftiniji od marketa u Crnoj Gori?
    on 05/07/2026 at 19:04

    Upoređujemo cijene u našim trgovačkim marketima i Lidlu u Hrvatskoj. Povod da se bavimo ovom temom je da je dolazak tog njemačkog trgovinskog lanca najavljen prije par godina, ali još ništa od toga. Fokus nam je bio na proizvodima koje manje-više svakoga dana kupujemo.

  • Objavljen novi globalni indeks: Crna Gora u sredini liste, Slovenija među 20 najboljih
    on 05/07/2026 at 15:32

    Kompanija Henley & Partners, u saradnji sa analitičkom platformom AlphaGeo, objavila je novi Global Investment Risk and Resilience Index – indeks koji rangira zemlje svijeta prema otpornosti njihovih društava na ekonomske, političke, tehnološke i klimatske šokove. Crna Gora se na ovoj listi našla na 52. mjestu od 102 rangirane zemlje i teritorije, sa skorom od 64,78 poena.