MIJUŠKOVIĆ

Nesporna je činjenica da je u crnogorskom društvu ostvaren veći stepen osviješćenosti o pitanju rodne ravnopravosti, od donošenja Zakona o rodnoj ravnopravnosti, saopštila je zamjenica zaštitnika Snežana Mijušković, na sjednici ženskog parlamenta.

“Održavanje ovakvih skupova je prilika da se podsjetimo na ono što je do sada urađeno kao i da se prepoznaju i definišu izazovi na koje treba u narednom periodu staviti akcenat.,” kazala je Mijušković.

Ona je podsjetila da je nacionalno zakonodavstvo Crne Gore u značajnoj mjeri usklađeno sa dokumentima donijetim u okviru sistema Ujedinjenih nacija, Evropske unije i Savjeta Evrope kojima se uređuje rodna ravnopravnost i podstiče primjena principa jednakog tretmana za žene i muškarce. 

“Nesporna je činjenica da je u crnogorskom društvu ostvaren veći stepen osviješćenosti o pitanju rodne ravnopravosti, od donošenja Zakona o rodnoj ravnopravnosti. Takođe je i činjenica da se unapređenje položaja žena može jedino postići zajedničkim i kontinuiranim naporima svih društvenih činilaca”.

No, i pored unaprijeđenih zakonodavnih i strateških rješenja, žene u crnogorskom društvu se još susrijeću sa značajnim brojem problema u različitim domenima privatnog i javnog života, kaže Mijuškovič i ističe da dostizanje ravnopravnosti žena u svim sferama društvenog i političkog života mora ostati u vrhu prioritetnih ciljeva države.

“Rodna neravnopravnost se ispoljava kroz još uvijek nedovoljnu političku participaciju žena, nedovoljnu političku participaciju žena sa invaliditetom, ekonomsku nejednakost, neravnopravnu podjelu obaveza u porodici, razlike u imovini koja dovodi žene u nepovoljan položaj za započinjanje sopstvenog biznisa sl.”  

Ona ističe da na to podsjeća i nedavno izmjereni Indeks rodne ravnopravnosti koji za Crnu Goru bilježi nižu vrijednost indeksa za 12,4 indeksnih poena, u odnosu na 28 zemalja EU.

“Za očekivati je da će izmjereni indeks rodne ravnopravnosti doprinijeti boljem i sistematičnijem kreiranju politika u ključnim dimenzijama: rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje. Takođe, prikupljanje pouzdanih, relevantnih i provjerljivih rodno razvrstanih podataka bi omogućilo sveobuhvatniju analizu i prikaz stvarnog stanja,” kazala je ona.

Evidentno je da se oblast rodne ravnopravnosti percipira na pogrešan način i smatra isključivo „ženskim pitanjem”. Uz to, primjetno je da većina javnosti podrazumijeva pod rodnom ravnopravnošću samo učešće žena u organima javne uprave, smatra Mijušković.

“Imajući u vidu činjenicu da je ovo izborna godina za očekivati je da ćemo imati veći procenat žena na izbornim listama nego u prethodnom periodu, a podsjećam da se institucija Zaštinika još od 2013. godine zalaže za model u kojem će se u svakoj grupi od tri kandidata naći jedna žena.”

Mijušković je istakla da je neophodno poboljšati položaj žena i u pogledu: njihovog statusa na tržištu rada, odnosno prava i obaveza na radu i u vezi sa radom, zatim zaštite na radu, zaštite materinstva, olakšica majkama koje se staraju o djeci sa posebnim razvojnim potrebama. Potrebno je snažnije djelovati, naročito na planu zaštite fizičkog i psihičkog integriteta žena i podrške ženama kao ranjivoj društvenoj grupi.

Institucija Zaštitnika, kontinuirano podsjeća na nepovoljan položaj višestruko diskriminisanih kategorija stanovništva – žene iz manjinskih zajednica, žene Romkinje, žene sa invaliditetom i pripadnice LGBT zajednice kojima je neophodna podrška i osnaživanje. 

“Ovo je prilika i da podsjetimo na još jedan problem – problem rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici. Ohrabruje činjenica da je iz godine u godinu sve veći broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, što nužno ne mora da znači da je nasilje u porastu, već da je povećana svijesti o ovoj temi usljed brojnih kampanja i održanih radionica i samim tim povećan broj prijavljenih slučajeva,” zaključila je ona.