SVIJETLA TAČKA

Teško je zamisliti da u toku sverastuće pandemije postoji jedna svijetla tačka. Međutim, kako su naši gradovi i životi stali, naše rijeke i nebo iskorištavaju prisustvo bolesti koje je zaustavilo čovječanstvo, kako bi se oporavili od ljudskog uticaja.

 

Iznenadno širenje virusa, usporavanje ekonomije i smanjeno putovanje koje je nametnuo karantin stavili su dramatični čep na konstantno zagađivanje vazduha i životne sredine, a pozitivni efekti se mogu primijetiti širom svijeta.

Pandemija očistila nebo i rijeke

Prvi primjer smanjenog zagađenja zraka uočen je u državi gdje je sve počelo, u Kini. Covid-19 prvi put se pojavio u decembru 2019. godine, kada su zbog karantina putevi ostali prazni, jer niko više nije vozio automobile. U Vuhanu lokalno stanovništvo zadivljeno je što ponovo vidi čisto plavo nebo, jer je njihov grad 90 posto vremena prekriven smogom. Kod njih je zagađenje toliko da je opasno za zdravlje.

Sankcije koje su uzrokovale smanjenje putovanja utiecale su na nivo zagađenja u cijeloj Kini. Satelitski snimci koje je NASA napravila pokazali su konstantan pad azotnog dioksida (NO2) na teritoriju Kine, od početka nove godine. NASA tvrdi da je ovaj uticaj dijelom zbog toga što je ekonomija usporila zbog izbijanja virusa.

Isti efekt viđen je i u Italiji, državi koju je osim Kine, virus najviše pogodio. U Italiji danas ima 24.747 potvrđenih slučajeva, a preminulo je 1.809 ljudi. Podaci koje je Evropska svemirska agencija uspjela da prikupi uz pomoć Kopernikus Sentinel-5P satelita pokazuju da su izolacija i zatvaranje gradova doveli su do oštrog pada azotnog dioksida, prenosi Ifl science.

Pandemija je uticala i na plovne puteve u Italiji. Videosnimak koji je nedavno postavljen na internetu pokazuje dramatičnu transformaciju kanala u Veneciji, koji su postali kristalno čisti zbog ozbiljnog smanjenja turizma. Odsutnost turista i značajno smanjen riječni saobraćaj omogućavaju ribama da plivaju u čistim kanalima.

Smanjeno zagađenje vazduga može spasiti više života nego što pandemija može uzeti?

Naučnik i profesor na Stenfordu Maršal Burk iskoristio je podatke o emisijama u Kini kako bi izračunao koji efekt smanjeno zagađivanje može imati na zdravlje lokalnog stanovništva. Otkrio je da efekt koji COVID-19 ima na našu okolinu potencijalno može spasiti više života nego što će uzeti. Svoj rad detaljno je opisao u objavi na G-FEED portalu.

Kalkulacije profesora Burka otkrile su da smanjenje štetnih emisija potencijalno mogu doprinijeti spašavanju života 77.000 kineskih stanovnika. Burk je iskoristio podatke senzora američke vlade koji mjere koncentraciju čestica PM2.5, a koji se nalaze u Chengduu, Šangaju, Guangdžou i Pekingu. Mapirao je pad zagađenja u odnosu na prethodne godine i iskoristio je te podatke da napravi teoriju o potencijalnim efektima koje zagađenost širom zemlje ima na smrtnost.

Dva mjeseca smanjenog zagađenja vjerovatno je spasilo 4.000 života djece mlađe od pet godina i živote 73.000 odraslih osoba, starijih od 70 godina, u Kini. To je mnogo više od trenutnog nivoa smrtnosti koju je prouzrokovao virus, istaknuo je Burk.

Nalazi se odnose isključivo na čestice PM2.5

Iako su njegove kalkulacije impresivne, Burk je objasnio da su njegovi nalazi ograničeni. Njegova tehnika uzela je u obzir čestice PM2.5, samo jednu od mnogih emisija koje doprinose zagađivanju vazduha. Pretpostavlja se da je vazduh u domovima stanovnika boljeg kvaliteta od onog vani, što nije slučaj s malim kućama koje koriste biomase za kuvanje i grijanje. Istaknuo je da bi bilo potpuno “pogrešno i budalasto hrabro” implicirati da je pandemija dobra za zdravlje, jer se poboljšanje kvaliteta vazduha ne može mjeriti s kratkotrajnim i dugotrajnim negativnim efektima, koje pandemija ima na ljudsku socijalizaciju i ekonomiju.

Burk želi istaknuti da je, kada se situacija stabilizuje, potrebno obratiti pažnju na važnost kvaliteta vazduha koji dišemo. Možda se na kraju ove pandemije kriju zdravije životne sredine širom svijeta.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Pejović: Sindikalna i minimalna potrošačka korpa su metodološki neuporedive
    on 23/09/2026 at 08:45

    Potpredsjednik Skupštine i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović saopštio je da sindikalna potrošačka korpa, koja se računa od 2024. godine, nije isto što i minimalna potrošačka korpa, navodeći da je riječ o suštinski različitim i metodološki neuporedivim kategorijama.

  • Mikijelj: Od trajektne linije i Luke Budva prihodovali 34 miliona eura
    on 23/09/2026 at 08:19

    Država je vraćanjem trajektne linije Kamenari-Lepetane za nepune tri godine ostvarila prihod od 31,5 miliona eura, dok je od Luke Budva za dvije godine prihodovala oko 2,5 miliona, saopštio je direktor Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom, Mladen Mikijelj.

  • Poslodavci danas sa Spajićem o Euro modelu
    on 23/09/2026 at 08:08

    Predstavnici Unije poslodavaca (UPCG) trebalo bi danas da razgovaraju sa premijerom Milojkom Spajićem o Vladinom novom programu povećanja zarada - Euro model.

  • Keković: Novi kolektivni ugovor donio bi veće plate, regres i naknade
    on 23/09/2026 at 06:13

    Važno je da zaposleni dobiju novi opšti kolektivni ugovor, te veću obračunsku vrijednost koeficijenta, ocjenjuje za naš Radio generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković. Kako je pojasnio, osim većih zarada, povećali bi se i iznosi za topli obrok, regres, prekovremene sate, rad vikendom, praznične dnevnice, minuli rad, otpremnine. Ukupno, već na oktobarsku platu, povećanje bi bilo oko 12%, naravno, ako se usaglase i poslodavci i stave potpis na opšti kolektivni ugovor.

  • Radović u ECB-u: Operativna spremnost CBCG ključna za uspješnu buduću integraciju u evropski centralnobankarski sistem
    on 22/09/2026 at 17:55

    Operativna i institucionalna spremnost Centralne banke Crne Gore ključna je za njenu uspješnu buduću integraciju u Evropski sistem centralnih banaka, poručeno je, između ostalog, tokom radne posjete guvernerke Irene Radović Evropskoj centralnoj banci u Frankfurtu.

  • Šarec za RTCG: "Euro model" ne vidim kao lošu namjeru, rezultat će zavisiti i od globalnih kretanja
    on 22/09/2026 at 14:50

    Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je za Televiziju Crne Gore (TVCG) da Euro model vidi kao pokušaj da se podigne standard građana, ali upozorava da konačni efekti povećanja plata i penzija neće zavisiti samo od poteza Vlade, već i od globalnih ekonomskih kretanja, inflacije i rasta BDP-a.

  • Međunarodni stručnjaci iz oblasti osiguranja i upravljanja rizicima okupili se u Podgorici
    on 22/09/2026 at 12:50

    Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore bio je od 17. do 19. septembra domaćin Pete godišnje konferencije Eastern European Risk and Insurance Association (EERIA), koja je u Podgorici okupila predstavnike akademske zajednice, regulatornih institucija i sektora osiguranja iz Crne Gore i inostranstva. Kako su saopštili organizatori, ova konferencija doprinijela je jačanju međunarodne prepoznatljivosti Ekonomskog fakulteta i njegovom povezivanju sa međunarodnom akademskom, regulatornom i stručnom zajednicom, ali i promociji Crne Gore kao atraktivne destinacije za organizaciju međunarodnih naučnih i stručnih skupova.

  • Ispunjeni uslovi za zatvaranje Poglavlja 22: Nakon članstva dostupno oko 3,2 milijarde
    on 22/09/2026 at 10:14

    Vlada Crne Gore usvojila je finalnu Pregovaračku poziciju i Izvještaj o ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, čime su ispunjeni ključni uslovi iz svih šest završnih mjerila i stvorene pretpostavke za njegovo zatvaranje, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.

  • Rađenović: Smanjiti PDV na gorivo, građanima i privredi potreban dugoročni mehanizam zaštite od krize
    on 22/09/2026 at 09:58

    Svako novo poskupljenje goriva direktan je udar na životni standard građana i privredu, pa je zato potreban dugoročni mehanizam zaštite, a ne različite odluke svakog ponedjeljka, od jednog do drugog obračuna, istakao je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.

  • Napravljen iskorak: Siva ekonomija pala sa 20,6 na 12,4 odsto BDP-a
    on 22/09/2026 at 08:30

    Obim neformalne ekonomije među registrovanim privatnim preduzećima i preduzetnicima smanjen je sa 20,6 odsto BDP-a u 2022. na 12,4 procenta u 2026. godini, odnosno za 8,2 procentna poena. Napredak je, dodaju, ostvaren u svim djelatnostima, a najveće smanjenje neformalne ekonomije zabilježeno je u građevinarstvu i ugostiteljstvu.