CEROVIĆ

Ni mi ni cijeli svijet nijesmo bili psihološki spremni za pandemiju koronavirusa, kaže psiholog i komunikolog Radoje Cerović. On je u “Živoj istini” kazao da su razni krugovi potcjenjivački nastupili prema cjelokupnoj situaciji.

Komentarišući apel predsjednika Opštine Tuzi Nika Đeljošaja da se objave imena ljudi koji nijesu poštovali naredbe Vlade za samoizolaciju, Cerović je kazao da ovo nije vrijeme u kojima cvjetaju ljudska prava.

“Bilo bi mi razumljivo da su ta imena objavljena, prije ta imena nego imena osoba koja su u karantinu. Socijalni pristisak je taj koji će da prislili ljude da budu u što manjoj mjeri neposlušni”.

Cerović je mišljenja da je nezahvalno predviđati do kad će ovakva situacija da traje i smatra da je jedino rješenje, kako kaže, terapijsko, koje bi smanjilo smrtnost.

Kada je posrijdiu izolacija, Cerović smatra da ona najteže pada osobama koje ne mogu da se brinu o sebi, kao i osobama koja imaju depresivna i anksiozna stanja.

“Ako saberemo anksiozna i depreivna stanja, onda govorimo o tri četvrtine nacije. Ljudska vrsta je snažno podložna tome. Imali smo strašan porast tih stanja jer naš mozak nije prilagođen za dowm time, za više sati mentalne pasivnosti. Kada smo izloženi kontuinuiranom stresu, imamo potrebu da bježimo i napadamo, to nam je instinktivna radnja, a ovo je situacija u kojoj ne možete ništa da uradite. To su sati i sati u kojima smo zatvoreni u kući, svako slobodno vrijeme naš mozak koristi za elaboriranje scenarija. Posljedica toga je akutno stanje anksioznosti i veliki rizik po mentalno zdravlje”, kazao je Cerović.

Cerović naglašava da je potrebno ograničiti količinu informacija o posljedicama koronavirusa koje dobijamo posredstvom medija “Ugasite ih”.

Govoreći o tome kako postupiti sa djecom u ovakvim trenutcima, Cerović je kazao da djeca imaju savršen mehanizam percipiranja stresa koji mi pokušavamo da sakrijemo.

“Ništa specijalno nije potrebno preduzimati kada su djeca u pitanju. Onoliko koliko ću da opteretim svoj mozak, toliko ću djeci ponuditi neki vid zabave. Ja bi pokušao sa kockicama i bojankama”.

Aktiviranje resursa u nešto produktivno, kao savjet za odrasle

“Zašto ne bismo sada to počeli. Instiktivna reakcija je da zanemarimo razvojne planove, ali treba raditi upravo suprotno. Organizujmo život da ono što smo ostavili po straini da to sada nastavimo. Ako je to istovremeno neka prosocijalna aktivnost na distanci, gdje pomažemo ljudima, to je nevjerovatno važna antidepresivna terapija. U Crnoj Gori te prosocijalne težnje bile su na niskom nivou. Ovo što sada preživljavamo je najbolja Crna Gora koju sam ja ikad video. I, evo momenta da se prosocijalne težnje ojačaju, jer one nisu samo dobre za društvo već i za pojedinca”, naveo je.

Naglašava da je za mentalno zdravlje veoma je važna fizička aktivnost.

Negacija cjelokupne situacije je, kako je kazao, u jednom trenutku bila ekstremnija kod starijih nego kod mlađih.

“Tu je đavo ponio šalu. U ovom tenutku je bitno da shvatimo da mi radimo po šablonima, po kolotečinama. Ovo je situacija gdje moramo biti svjesni da moramo izgraditi druge šablone, neke zdrave navike. Kod starijih ljudi je problem manji pristup informatičkoj tehnologiji. U ovom trenutku sve NVO koje imaju volontere moraju pomoći da se uspostavi ta komunikacija”.

Odnos sredine prema inficiranim osobama

“Dogodila se agresija na inficirane. Ovo je jedan od tipičnih mehanizama kako kolektiv djeluje na strah. Traženje krivca je u našoj biti. To je naš imunitarni sistem, kad se nađemo u situacijama zaraze i smrti, prvo se pojača instiktivan osjećaj gađena a onda strašno zaziremo od bilo čega što je drugačije, pa onda tražimo krivca. Te situacije nam pokazuju koliko smo daleko od kontrole ponašanja koja bi bila logična”.

Korelacija između političkog povjerenja u vlast i povjerenja u instrukcije

U ovom trenutku kada Senad Begić i Boban Mugoša autorativno nastupaju ispred struke, oni imaju javni prestiž .

“U ovom trenutku stručni lidership je mnogo važniji od političkog. Odjednom imamo Crnu Goru koja želi da čuje naučne podatke i to je velika kulturna revolucija. Ja se nadam da će to postati tekovina Crne Gore”.

Dan poslije

“Vremena poslije zaraza su dovodila do socijalnog balansa, vremena poslije su bila vremena blagostanja i socijalne izjednačenosti. Možemo očekivati da će makar jedno vrijeme opsesija hijerarhijama da bude smanjena ili da makar jedno vrijeme nestane, ne za trajno jer je ona opet prirodno u našim genima. U ovom trenutku je jedna nevjereovatno kreativna Crna Gora odjednom isplivala. Tim idejama je do sada smetala hijerarhija. U hijerarhijskom funkcionisanju razvoj je blokiran. U tom sistemu kreativnost ideja nije nešto što se cijeni. U ovom trenutku, ovakva situacija je tu energiju oslobodila”, zaključio je Cerović.