UBLAŽAVANJE POSLJEDICA

Vlada će tokom aprila izaći sa dodatnim mjerama podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica korona virusa, rečeno je nezvanično Pobjedi iz više izvora iz Vlade. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da mjere koje se donose i koje će biti donošene u budućnosti, nijesu mjere stimulacije privrede već za održavanje njene ekonomske supstance. Ističe da će se šteta koju je pandemija napravila crnogorskoj ekonomiji tek jasno vidjeti nakon što se vratimo u “normalno stanje”.

Vlada će tokom aprila izaći sa dodatnim mjerama podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica korona virusa, rečeno je nezvanično Pobjedi iz više izvora iz Vlade. O kojim mjerama će se raditi, sada je, kako kažu, rano da se govori, jer sve zavisi od razvoja situacije sa korona virusom – do kad će trajati i kada će se život vratiti u normalu.

Podsjetimo da je Vlada u saradnji sa Centralnom bankom 19. marta usvojila paket mjera podrške građanima i privredi koji podrazumijeva odlaganje otplate kredita za tri mjeseca, bez zatezne kamate. Predviđeno je i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade takođe za 90 dana. U ovom paketu je i jednokratna pomoć penzionerima sa najnižom penzijom i korisnicima materijalnog obezbjeđenja od po 50 eura za što je izdvojeno milion eura. Odgođeno je i plaćanje zakupa za nepokretnosti u vlasništvu države. Investiciono-razvojni fond kreirao je kreditnu novu liniju za pomoć privredi do maksimalnog iznosa od tri miliona po korisniku uz grejs period do dvije godine, kamatnom stopom od 1,5 odsto, bez naknade. Vodilo se računa, kako je tada rečeno, da ove mjere, pomognu privredi i građanima, a da se njima ne ugroze finansije države.

Zahtjevi

Te mjere se već realizuju, a u međuvremenu su stigli mnogi zahtjevi iz privrede, poslovnih udruženja, političkih partija… među kojima i neki koje bi, kako se procjenjuje, državne finansije teško izdržale, poput subvencionisanja dijela zarada zaposlenima, smanjenje poreskih stopa. Traži se i odlaganje plaćanja računa za struju, vodu, komunalije, opraštanje dugova…

Da li će neka od ovih ili neke druge mjere podrške biti uvedene u narednom periodu odlučiće Vlada u saradnji sa drugim institucijama.

Ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić za Pobjedu je ocijenio da je paket hitnih mjera Vlada pravovremeno donijela.

„U vremenu koje dolazi mjere će biti neophodno postupno uvećavati i proširivati, jer će sa protokom vremena potrebe za državnom intervencijom bivati sve veće, što sugeriše potrebu za pažljivim upravljanjem raspoloživim arsenalom mjera koji je više nego ograničen”, kaže on.

On smatra da ne smije biti pogrešnog ciljanja: nema se prava na grešku jer su ovo situacije kada se može pogoditi meta, ali promašiti cilj.

“Najbolja „ekonomska mjera“ u ovom trenutku jeste obuzdati korona virus i njegovo širenje. Kada se to bude desilo, reperkusije na ekonomiju će biti trenutno pozitivne. U međuvremenu, svi moramo biti zaista svjesni, ne samo deklarativno, da se ovakve krize najbolje prevazilaze ako se njeni tereti rasporede ne jednako nego pravedno. Na taj način postoje najveće šanse da najveći broj preduzeća preživi i svi prođemo sa što manje „ožiljaka“. Uravnilovka – podjednako opterećenje svih preduzeća bi za najveći dio crnogorske privrede mogao biti poguban. Pored ovoga za uspjeh samih mjera je od ključnog značaja i njihova socijalna dimenzija u obliku postizanja društvene saglasnosti i na njoj zasnovane društvene kohezije”, smatra Kostić.

Ukoliko se, kaže on, ne mobiliše duh naroda – njegova energija i ukoliko se ne usmjeri ka željenom cilju, pesimizam koji nam nije stran, može početi da dominira, što ne bi bilo dobro.

“Savremena ekonomija sve je više bihevioralna nauka i sve se intenzivnije bavi implikacijama takvih ponašanja na ekonomsku stvarnost. Zato je, takođe, neobično važno raditi na oblikovanju javnog mnjenja na pridobijanju podrške javnosti za preduzete i namjeravane mjere”, smatra Kostić.

Cilj

Vlade različitih zemalja imaju, razumljivo, različit pristup kada je u pitanju vrijednost paketa pomoći i on se kod mnogih kreće od četiri, pet, deset i više procenata od BDP zemlje – čak ponegdje i do “neograničenog iznosa” (ma šta to značilo).

“U jednome moramo biti saglasni – mjere koje se donose i koje će biti donošene u budućnosti, nijesu mjere stimulacije privrede već za održavanje njene ekonomske supstance. Adekvatno nominovanje mjera je od kritične važnosti jer će od toga zavisiti njihova usmjerenost: svrha i cilj kao i formulisana startegija realizacije. Nije manje važno i da mjere budu pravovremene. Mora se djelovati brzo odlučno i sa jasnim ciljem, a to je očuvanje ekonomske osnove Crne Gore”, ističe analitičar.

Ekonomska osnova su nam u prvom redu: mikro, mala i srednja preduzeća koja čine skoro 70 odsto BDP-a i predstavljaju glavne stvaraoce radnih mjesta.

“ Taj sektor je izuzetno ranjiv i sa oskudnim finansijskim i drugim sredstvima. To, naravno, ne znači da treba zanemariti velika preduzeća ili ih prepuštiti sebi samima već samo ukazuje na činjenicu koju treba imati u vidu prilikom određivanja prioriteta i dizajniranja mjera podrške i pomoći. Sistem mjera trebao bi biti diferenciran i ciljno orijentisan, primjeren ciljnoj grupi, a nikako uniforman i opšti”, smatra Kostić, ali i priznaje da nije nimalo lak zadatak napraviti takav sistem mjera.

Znamo, kaže on, da nemamo neki izbor jer su naše mogućnosti prilično ograničene, ali će od njihove usmjerenosti i dobre operacionalizacije zavisiti stanje privrede pošto virus prođe.

“Mi nemamo mnogo prostora za djelovanje, naročito u monetarnoj sferi. Izgledi su nam bolji u fiskalnoj sferi, ali su i tu prilično ograničeni. Ipak, ta činjenica ne treba da nas uplaši kada za to dođe trenutak i bude potrebe. Krize se ne prevazilaze redovnim sredstvima jer da je tako ne bi se zvale krize. Vanredno vrijeme i vanredne situacije iziskuju vanredna sredstva. „Ljuta trava na ljutu ranu“ – kaže narod, a on rijetko griješi”, kaže ovaj profesor.

Štetu još nije moguće procijeniti

Koliku će ekonomsku štetu napraviti korona virus, u ovom momentu, kako kažu u Vladi, nije moguće procijeniti. Pedeset miliona eura koje je EU opredijelila Crnoj Gori za dugoročni program podrške i tri miliona za hitnu intervenciju, kako su već saopštili iz Vlade, su izuzetno značajni. Uz veliku zahvalnost Evropskoj uniji za podršku Crnoj Gori u najtežim trenucima iz Vlade su, podsjetimo, poručili da će Crna Gora nastaviti da predano radi sa Evropskom komisijom i Delegacijom “da zajednički saniramo posljedice krize”. Iz Vlade je tada saopšteno i da je dogovoreno ubrzavanje 18 miliona eura vrijednog zajedničkog programa za pomoć malim preduzećima, najranjivijim kategorijama društva i nezaposlenima.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za Pobjedu kaže da u ovom momentu ne postoji pojedinac ili institucija koja može sa velikim stepenom izvjesnosti predvidjeti koliki će iznos biti potreban da prevaziđemo postojeću situaciju.

“Dva su osnovna razloga za to. Prvi je da je predviđanje u suštini nagađanje temeljeno na prošlosti, pa samim tim i nepouzdano, a drugi što je privreda svake zemlje priča za sebe – svaka ima svoj “DNK” – svoju strukturu, potrebe, politički i ekonomski sistem, svoje kapacitete i svoju produkcionu i potrošačku moć, demografiju, navike, uvjerenja, kulturu… Sve to ima odraza na naše potrebe danas i u budućnosti i ne postoji opšti obrazac za ponašanje. Uz to u multipovezanom svijetu potrebe su uslovljene stanjem i akcijama drugih i ishodima u njima. Globalizovani svijet ovih dana više nego ikad svjedoči na izvjestan način o “prokletstvu povezanosti” koje je savremenom čovjeku donijelo dosad nezabilježenu količinu dobrobiti u ljudskoj istoriji”, objašnjava Kostić.

On smatra da ćemo se i sada, kao i uvijek, uglavnom morati osloniti na sebe i sopstvene snage.

“To je jedino ispravno i očekivano”, kaže on.