CAZAS

U vrijeme samoizolacije zbog epidemije virusa korona, porodice su ranjivije nego ikada, a mentalno zdravlje djece, mladih i odraslih je ugroženo. Sve ovo su ozbiljni rizični faktori za povećanu štetnu konzumaciju alkohola, zbog čega je neophodno govoriti o ovome više nego ikada, smatraju u CAZAS-u.

Kako smatra programska direktorica CAZAS-a Sanja Šišović o štetnoj upotrebi alkohola se u Crnoj Gori ne govori dovoljno, a osim što je kulturološki prihvaćen kao sastavni dio svakog druženja, ručka ili čak jutarnje kafe, on u ovim situacijama predstavlja dodatan izazov za cjelokupnu porodicu.  

“Politike usmjerene na sprečavanje štetne upotrebe alkohola i zaštitu djece i mladih od istog, ne sprovode se adekvatno i neophodno je unaprijediti mjere i aktivnosti upravo u specifičnim situacijama kao što je ova u kojoj se trenutno nalazimo”, kaže Šišović.

Istraživanja, nacionalna i međunarodna, ukazuju na to da mladi u Crnoj Gori veoma rano počnu sa konzumacijom alkohola – već sa 13 godina i najčešće prvi put alkohol probaju u krugu porodice.

“Na drugoj strani, značajan je onaj procenat djece i mladih koji alkohol konzumiraju često i to sa namjerom da se napiju”, navodi se u saopštenju.

Porodice, djeca, mladi i odrasli su uplašeni, anksiozni i pod stresom jer vlada neizvjesnost, cjelokupan sistem i navike su promijenjene, učenje se odvija na drugačiji način.

“Takođe, nemamo socijalne kontakte na isti način kao i ranije, kod nekih je došlo do gubitka posla ili neizvjesnosti za opstanak istog i slično. Sve ovo su ozbiljni rizični faktori za povećanu štetnu konzumaciju alkohola.  Važno je prepoznati ranjivost našeg društva u ovom trenutku i spriječiti određena ponašanja koja mogu dovesti do ozbiljnih stanja po pojedinca, porodicu i društvo”, kazala je Šišović.

Djeca i mladi sada provode cijeli dan kod kuće, sa svojim roditeljima i porodicom, i važno je voditi računa o obrascima ponašanja u ovim okolnostima.

“Ne smijemo slati djeci i mladima poruku da je u redu popiti rakiju uz jutarnju kafu, pivo uz ručak i vino uz večeru. To nije u redu”, ističe ona.

Konzumacija alkohola može dovesti do stvaranja zavisnosti ali još češće do neželjenih ponašanja – nasilja, govora mržnje ili nemogućnosti da osoba u ovim uslovima prati svoje svakodnevne obaveze.

“Već smo imali priliku da čujemo u javnosti da je povećan broj prijava porodičnog nasilja što je već jedan od indikatora da alkohol jeste problem u porodici još više u ovim okolnostima. Na društvenim mrežama, među mladima, trenutno su aktuelni takozvani „izazovi“ u kojem se osoba poziva da pije alkohol i time izazove svoje prijatelje da urade isto. Sve ovo  jasno ukazuje da se sada alkohol u velikoj mjeri konzumira upravo kod kuće i da sa otvorenim kafićima ili bez njih predstavlja sastavni dio u druženju prosječnog građanina. To je ono što treba da nas plaši”, ističe Šišović.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 3 miliona smrti godišnje uzrokovano je upotrebom alkohola.

“Upotreba alkohola je ključni faktor rizika u više od 200 bolesti i stanja. Ono što posebno zabrinjava, je da je među onima uzrasta 20 – 39 godina, na godišnjem nivou oko 13,5% smrti i povreda uzrokovano je upravo štetnom upotrebom alkohola”, navodi se u saopštenju.

“Koristimo ovu priliku da podstaknemo sve roditelje, da moraju djeci slati poruke da je alkohol štetan ali ujedno i to pokazati na djelu tako što ga neće konzumirati”, dodaje Šišović.

Samo izbjegavanje konzumacije alkohola je prevencija zavisnosti i drugih bolesti kao i niza društvenih devijacija.

“Upotreba alkohola nanosi štetu pojedincu, svima oko njega i društvu u cjelini”, zaključila je ona.