SZO

Medicinske sestre su ključ za rješavanje brojnih zdravstvenih problema, kazala je šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović, poručujući da je za snažan zdravstveni sistem potrebno ulaganje u srednji medicinski kadar i njihova znanja i vjestine.

Brajović je kazala da su adekvatna finansijska nadoknada i mogućnost profesionalnog razvoja i napredovanja važan faktor motivacije medicinskih sestara.

“Ulažući u medicinske sestre ulaže se u bolje zdravlje, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite”, poručila je Brajović.

Brajović je kazala da je povodom obilježavanja, 7. aprila, Svjetskog dana zdravlja, SZO objavila globalni izvjestaj “Stanje sestrinstva u svijetu – 2020”, koji upućuje na važne nedostatke kada je riječ o sestrinstvu na globalnom nivou.

Prema tom izvještaju, kako je navela Brajović, medicinske sestre učestvuju sa više od 50 odsto u ukupnom broju zdravstvenih radnika na globalnom nivou.

“One su okosnica pružanja kvalitetne i bezbjedne zdravstvene zaštite. U SZO regionu za Evropu, medicinske sestre čine 57 odsto ukupnog broja zdravstvenih radnika”, dodala je Brajović.

Ona je kazala da su medicinske sestre na “prvoj liniji” odbrane u okolnostima epidemije i pandemije koje ugrožavaju zdravlje.

“Širom regiona Evrope, medicinske sestre bez straha i profesionalno pružaju njegu sa empatijom i brinu se o oboljelima od COVID-19”, istakla je Brajović.

Ona je podsjetila na izjavu SZO direktora za Evropu, koji je kazao da je “borba Evrope protiv COVID-19 podsjetila na krucijalnu ulogu sestrinstva za čitavo društvo i pojedince i one zajedno sa drugim zdravstvenim radnicima zaslužuju zahvalnost i poštovanje”.

Brajović je rekla da izvještaj SZO-a ukazuje da u svijetu ima nešto manje od 28 miliona medicinskih sestara.

Prema njenim riječima, u Evropi ima 7,3 milliona medicinskih sestara.

“Eksperti ukazuju da situacija nije povoljna zbog starosne strukture srednjeg medicinskog kadra u regionu, kao i prakse pojedinih razvijenih zemalja da se “oslanjaju” na međunarodno regrutovanje medicinskih sestara iz drugih zemalja”, navela je Brajović.

Ona je dodala da je svaka deveta medicinska sestra žena, dok je samo u 25 odsto slučajeva neka rukovodeća uloga u rukama medicinskih sestara.

Brajović je rekla da je za jačanje kapaciteta medicinskih sestara potrebna edukacija i obuka, kao i jačanje njihovih naučnih, tehnoloških i socioloških vještina koje su im potrebne za dalji napredak u oblasti primarne zdravstvene zaštite

Takođe, kako je navela, potrebno je raditi na uvođenju rukovodećih pozicija za medicinske sestre i unaprijediti uslove rada i visine nadoknade, kao i uslova za bezbjednost na radnom mjestu.

“Poruka izvještaja SZO je jasna i države moraju da ulažu više u obrazovanje i otvaranje radnih mjesta za medicinske sestre i babice, jer bez njih su nemoćne u borbi protiv epidemija, a univerzalna zdravstvena zaštita biće samo prazno slovo na papiru”, zaključila je Brajović.