LUKŠIĆ

Crna Gora mora biti drugačija nego što je danas i proaktivnija ako želi da uspije, pri čemu će cijela naredna decenija biti provedena u oporavku od sadašnje zdravstveno-ekonomske krize, ocijenio je nekadašnji premijer Igor Lukšić.

On smatra da jedino za šta nema vremena jeste povratak na staro i uobičajeno.

“Dalja valorizacija, ali i način valorizacije, još više, naših resursa je od ključnog značaja. Samo veoma kvalitetan turistički proizvod, ne masovni, i brojne moguće niše može u maloj zemlji kakva je naša donijeti visoku maržu i time podstaći dugoročni rast bruto domačeg proizvoda (BDP)”, objavio je Lukšić na poslovnoj društvenoj mreži LinkedIn.

Prema njegovim riječima, puno bolji nego današnji, prostorni planovi koji bolje čuvaju prostor i kvalitet života su u osnovi tog dugoročnog razvoja.

“Samo veoma kvalitetan poljoprivredni proizvod može biti osnova dugoročnog razvoja. Jednako u energetici, saobraćaju, ali i brojnim drugim proizvodnim i uslužnim djelatnostima poput međunarodnog filmskog tržišta koje ne treba da se svodi samo na izdvajanja iz državnog budžeta već suštinski na privlačenje međunarodnih produkcija u uslovima kada su streaming servisi počeli da generišu enormna sredstva”, smatra Lukšić, koji je direktor za javni sektor u PricewaterhouseCoopers (PwC) Jugoistočna Evropa i vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica (UDG).

Specifičnost krize je, kako je naveo, da je ona na obje strane tržišta, što je kriza i strane ponude i tražnje. Obje će se potencijalno usporeno oporavljati, jer će s jedne strane, ljudi imati manje novca i biće obazriviji kada su u pitanju dugoročna ulaganja, dok će ponuda imati problem jer mnoge firme neće preživjeti pa će proteći vrijeme u njenom supstituisanju.

“Javne finansije će stoga trpjeti, prije svega kroz sporiji rast prihoda i kroz visoki javni dug”, dodao je Lukšić.

Brojna rješenja će, stoga, biti moguće i potrebno realizovati po modelu javno privatnog partnerstva (PPP), u brojnim oblastima, pa i u kontekstu ulaganja u infrastrukturu koja će obezbijediti veoma kvalitetnu internet vezu do svakog sela.

“Da bi ljudi bili motivisani da značajan dio svojih aktivnosti sprovode iz ruralnih krajeva, odnosno da značajan dio vremena provode u tim područjima moraju biti u mogućnosti da rade i ne oskudijevaju u određenim aspektima koji čine današnji kvalitet života. Zato je jedno od rješenja i partnerstvo sa telekomunikacionim kompanijama kako bi se stvorili uslovi za 5G mrežu i kod nas”, objasnio je Lukšić.

Dodatno, Crna Gora ne treba da bježi, naprotiv, treba da prednjači i kao, ako treba, ekperimentalna sredina za inovativna rješenja od autonomnih vozila do na primjer primjene 3D štampača u različitim oblstima. Inicijativa za upostavljanje centra za liječenje kancera hadronskom terapijom je jedan od takvih primjera koji ne treba da bude usamljen.

“Istovremeno, aktuelizovaće se i preispitivanje poreske politike kako bi se dodatni privatni novac oslobodio za ulaganja u zdravstveno, životno osiguranje i obrazovanje, u okviru kojeg i usavršavanje digitalnih vještina naših nastavnika i službenika javne uprave. Ne vjerujem u visoke poreske stope, čak mislim da neke treba i ukidati i sistem pojednostavljivati. Više vjerujem u potrebu da obezbijedimo održivost socijalnog osiguranja kroz adekvatne doprinose za socijalno osiguranje”, rekao je Lukšić.

Investiciono-razvojni fond (IRF), u tom kontekstu, treba u potpunosti da se okrene finansiranju projekata koji su inovativni, a komercijalnom bankarstvu prepustiti ostalo. Berza je, međunarodno iskustvo pokazuje, takođe važna za stvaranje uslova za finansiranje inovativnih i ekološki održivih projekata, zato treba raditi na njenom oživljavanju.

“Strane direktne investicije su bile i ostaće važan generator ekonomskog razvoja, ali će ključ oporavka i njegove održivosti biti sklonost crnogorskog društva inovacijama”, kazao je Lukšić.

On smatra da su dosadašnje mjere Vlade korak u dobrom smjeru, ali ih treba sprovesti što prije, uz definisanje dodatne podrške.

Lukšić je dodao da, nažalost, puno preduzeća nema snažne gotovinske pozicije da prebrodi nekoliko mjeseci neaktivnosti.

“Neke od mjera mogu biti plaćanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) po naplaćenoj fakturi, a ne izdatoj u narednih, na primjer, šest mjeseci ili do kraja ove godine. Istovremeno je nužno voditi računa o lancu ponude, jer u mnogim slučajevima dobavljači ne mogu više nabavljati ako sve ne plate odmah”, rekao je Lukšić.

On smatra da oslanjanje samo na zaduživanje u inostranstvu nosi sa sobom rizik sužavanja manevarskog prostora u srednjem roku, zbog čega bi trebalo razmisliti o alternativnim opcijama.

„Vjerujem da je u tom kontekstu moguće iskoristiti iskustvo koje smo imali sa nekoliko specifičnih emisija obveznica koje su rješavale pojedina pitanja pretvaranjem obaveza u dugi rok. Obveznice stare štednje su bile veoma uspješan model. Niko ih nije kupovao, posebnim zakonom je proglašen dug i one emitovane“, naveo je Lukšić.

On je saopštio da se polako uočava da je štošta moguće.

“Nije nužno putovati na svaki sastanak da bi ishod bio zadovoljavajući, nije nužno odštampati svaki papir da bi neko pogledao ili intervenisao ili odobrio, nije baš nužno svaki put otići u banku ili poštu da biste obavili čak i banalno plaćanje. Nije nužno ni otići u trgovinu baš uvijek da biste nešto kupili, već vam to mogu isporučiti direktno kući”, rekao je Lukšić.

On je kazao da je toliko javnih usluga i poslova moguće obaviti uz pomoć novih tehnologija. Na taj način se povećava transparentnost rada, postiže ažurnost i smanjuju administrativne barijere.

“Ne zaboravimo da se trenutno ljudsko društvo nalazi između dvije krize. Klimatske i aktuelne zdravstvene. Crna Gora već trpi određene posljedice rasta temperature, a naš životni i društveno-ekonomski model zbog toga može trpjeti. Zato je i digitalna transformacija i sve što sa njom ide u srcu budućeg održivog razvoja koji podrazumijeva bolji balans ekonomskog, ekološkog i socijalnog aspekta valorizacije resursa”, naveo je Lukšić.

On je ocijenio da ljudi treba da budu u prilici da obavljaju po više poslova u što manje stresnim uslovima koje veličina Crne Gore omogućavaju.

“Da li je, onda, ovo jedan od onih istorijskih događaja koji su uvod u šire društveno-ekonomske promjene? Vjerovatno, i to evolutivne”, dodao je Lukšić.

Prema njegovim riječima, pandemija i socijalna distanca mogu ostaviti traga i ekonomski i kulturološki i politički. Digitalna transformacija je jasno da će biti jedan od puteva dalje.

“U kom pravcu i kako, možemo spekulisati. Ima optimističkih, ali i pesimističkih razmišljanja. Crna Gora mora, međutim, hvatati taj voz na vrijeme, ukoliko već nije stigla na prethodni jer taj oblik ekonomije ima implikacije na sve sektore”, kazao je Lukšić.

On smatra da cjelokupni razvojni model ne samo Crne Gore može biti upitan i biće predmet društvene debate. Nešto što je ranije bila adekvatna razvojna formula, možda neće više biti.

“Upitan je dalji tempo globalizacije jer je regionalizacija, kao posljedica nekih, ne nužno dobro, naučenih lekcija možda realniji proces. Kao rezultat prethodne krize, EU je radila na uspostavljanju bankarske unije. Sada je jasno da će se raditi na produbljivanju zdravstvene unije”, kazao je Lukšić.

Regionalna saradnja u tom svijetlu će, kako je dodao, još više dobiti na značaju.