MIHAILOVIĆ OCIJENIO

Novi koncept privrednog razvoja mora da se začne u okviru trećeg Vladinog paketa mjera podrške, koji se čeka, ocijenio je profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Božo Mihailović.

“Ako ne potpuno novi, ali značajno kvalitativno drugačiji model – zaokreta sa usluga ka materijalnoj proizvodnji”, rekao je Mihailović u intervjuu Pobjedi.

On je kazao da se sve snage intelektualne i druge moraju udružiti u traženju rješenja za novi model razvoja, što je Vlada već počela.

“Ne smijemo izgubiti iz vida da će kriza, u čijoj osnovi su neekonomski razlozi, potrajati, mnogo duže nego što se misli. Nove mjere moraju biti u trouglu preduzetnici, finansijski sektor i država”, rekao je Mihailović.

Naveo je da će se snažno osjetiti pad privredne aktivnosti zbog silnog oslanjanja na turizam koji je stvarao 25 do 30 odsto bruto domaćeg proizvida (BDP).

“Šta sad kad možete da nudite boravak u najluksuznijem hotelu za euro, ali niko neće doći. Nije stvar u cijenama nego u drugim – vanekonomskim parametrima. Sve indicije govore da će turistička sezona, ako je uopšte bude, kasniti, da će biti smanjenja”, rekao je Mihailović.

Prema njegovim riječima, u strukturi bruto domaćeg proizvoda (BDP) postoje anomalije.

“Trgovina u njemu učestvuje skoro dva puta više od poljoprivrede, poslovanje sa nekretninama čini 5,4 odsto a poljoprivreda nepunih sedam odsto”, kazao je Mihailović.

On je dodao da građevinarstvo učestvuje jedan odsto više nego poljoprivreda, finansijske djelatnosti i osiguranje četiri odsto koliko i prerađivačna industrija.

“E, pa tako više ne može. Mora se povećati poljoprivredna proizvodnja u najširem smislu. U tom dijelu smo, čini mi se, na dobrom putu. Treba se okrenuti eksploataciji prirodnih resursa, jačati energetiku, porodični biznis, mikro, mala i srednja preduzeća”, rekao je Mihailović.

On smatra da je Vlada pravovremeno reagovala kroz dva paketa mjera primjereno trenutku.

“Paketi su objektivni, realni, cjeloviti, blagovremeni. Samo moraju biti brzi i tehnički se precizirati. Oni imaju dva kraka – socijalni i proizvodni. Paket mjera je prepoznao sve socijalne grupe kojima treba pomoć što je izuzetno važno. U dijelu koji se odnosi na proizvodnju, računajući i dio preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Vlada je nastojala da se održe kompanije, proizvodnja”, rekao je Mihailović.

On je dodao da se paket mora posmatrati i sa aspekta mogućnosti – situacije u kojoj se država nalazi, posebno javne finansije.

“Često se čuje da su druge države dale više. Ali svako izdvajanje mora biti srazmjerno mogućnostima. Ne kažem da je dovoljno, ali jeste na određeni način i hrabro u situaciji u kojoj se nalaze javne finansija”, ocijenio je Mihailović.

On smatra da treći paket treba izvoditi iz činjenice da će ekonomska kriza trajati duže od medicinske.

“Njene negativne efekte imaćemo tek kada se medicinska kriza završi”, dodao je Mihailović.

Na pitanje kako je zadovoljan dosadašnjim djelovanjem banaka, Mihailović je kazao da apsolutno nije zadovoljan kako su banke do sada reagovale.

“Uz to, tu je bilo određenih konfuzija i nesporazuma. Banke moraju imati posebnu ulogu i da shvate da ne mogu da žive bez klijenata. Svaka banka treba što prije da pozove svakog klijenta i vidi šta zajednički mogu učiniti u ovoj situaciji. Banke moraju da kreiraju nove kreditne linije – pod uslovnim nazivom krediti za razvoj u uslovima korone”, objasnio je Mihailović.

On je kazao da ne misli da banke treba da se unište, ali ne mogu više da se odobravaju krediti po kamati šest, sedam i osam odsto. Moraju maksimalno da ih snize, odobravaju veći grejs period i dužu otplatu.

“Čak i da daju beskamatne male kredite za porodični biznis i za poljoprivredu. Uostalom, one su prošle godine ostvarile 50 miliona eura profita – od naše privrede i građana. To što neće dijeliti dividendu vlasnicima, omogućava bankama da kreiraju povoljne kreditne linije, pored IRF-a koji to čini i činiće”, naveo je Mihailović.

On je dodao da će recesije sigurno biti.

“Nema države u svijetu koja će zadržati dosadašnje stope rasta. Padovi i vrijeme oporavka će biti različiti. Pad očekuje Njemačka, Španija, Italija, Rusija, zemlje okruženja”, naveo je Mihailović

 Prema njegovim riječima koliki će pad biti to niko ne zna, ali će zavisiti od trajanja krize, brzine reagovanja građana, države, bankarskog sektora.

“Nesreća je što ovakvu recesiju niko nije mogao predvidjeti. Nadam se da ćemo se mi kao mala ekonomija brže adaptirati i izaći iz problema”, naveo je Mihailović.

On je kazao da, ako pandemija potraje duže inflacije mora biti, a kolika će biti zavisi od mnogih faktora.

“Nije slučajno što dio ekonomista u nekim zemljama kažu da se treba okrenuti ratnoj ekonomiji. To ne treba potcjenjivati”, dodao je Mihailović.

On je rekao da primamljivo zvuči zahtjev da se svima da jednako što je na određeni način populistička mjera, utemeljena u zahtjevu svi da dobijemo jednako od države.

“A ne pitamo odakle državi. Od države moramo da zahtijevamo ono što ona može da da. Međutim, pitanje je kome treba dati – onome ko ima penziju 120 eura, minimalnu platu i onom koji prima nekoliko hiljada eura. Pitanje je i zašto baš 222 i 111 eura”, naveo je Mihailović.

On je dodao da ne treba dati onom ko ima visoka primanja.

 “Treba da se usmjerimo na segmente – oni koji su za socijalu da budu predmet socijalne politike, a koji nijesu da im se daju mogućnosti da stvaraju. I kad bi dali svima po 222 ili 111 eura, postigli bismo jednokratnu potrošnju, i ništa više”, zaključio je Mihailović.