RAE

Energetska tržišta širom Evrope su, usljed pandemije korona virusa, bilježila pad tražnje za električnom energijom, a time i pad cijena, saopšteno je u Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE).

Kako su objasnili, smanjivanje potražnje na evropskim tržištima je nastavilo trend, pa je od prve sedmice marta pad potražnje od oko četiri odsto u odnosu na petogodišnji mjesečni prosjek, došao do oko 20 odsto sredinom aprila.

“Energetsko tržište i cjelokupan energetski sektor ne čine izolovan sistem, već trpe direktan i indirektan uticaj pandemije korona virusa. Direktan uticaj odražava se kroz prilagođavanje poslovanja energetskih kompanija novim okolnostima, dok se indirektan uticaj ostvaruje preko svih ostalih djelatnosti koje u svojim procesima i aktivnostima koriste energiju. Širenje virusa i sprovođenje mjera za njegovo suzbijanje uticalo je na tražnju za električnom energijom na tržištima zemalja pogođenih virusom”, objasnili su u RAE.

Pad potražnje, kako su ukazali u RAE, uzrokovan je mjerama za suzbijanje širenja virusa koje su podrazumijevale prekid rada određenih privrednih i komercijalnih djelatnosti.

“Potražnju za električnom energijom karakteriše sezonalnost, tako da se potražnja smanjuje u toplijim periodima godine. U Crnoj Gori su mjere za suzbijanje širenja virusa počele da se primjenjuju polovinom marta, tako da će njihov dosadašnji uticaj na potrošnju električne energije biti saglediv početkom maja”, naveli predstavnici RAE.

Kako su istakli, uticaj pandemije na energetska tržišta se razvija iz dana u dan zavisno od mjera koje se primjenjuju i posljedica koje pandemija ostavlja na ostale ekonomske djelatnosti.

“Za očekivati je da će ublažavanje mjera i normalizacija rada u ostalim djelatnostima, dovesti do porasta potražnje za električnom energijom i da će energetska tržišta odreagovati. Kretanja na energetskim tržištima zavise u velikoj mjeri od toga kakve i kolike posljedice će pandemija ostaviti na ostale sfere ekonomskog djelovanja”, objasnili su u Agenciji.

Oni poručuju i da su poremećaji na tržištima električne energije, prouzrokovani trenutnom krizom, pokazali koliko se moderna društva oslanjaju na električnu energiju.

“Energetski sektor je ključni pokretač i podrška savremenog načina života i kao takav presudan je za globalne i nacionalne reakcije i napore za oporavak ekonomije. Sigurnost snabdijevanja je i u ovim okolnostima neprikosnoveni proritet energetskog sistema, a kriza je naglasila značaj elektroenergetske infrastrukture kojom se obezbjeđuje pouzdano i sigurno funkcionisanje sistema”, naglasili su u RAE.

Kako su ukazali ekonomske aktivnosti se velikim dijelom odvijaju u novim uslovima, jer ljudi rade od kuće, a kompanije poslovanje sve više usmjeravaju na online pružanje usluga.

“Pouzdano snabdijevanje električnom energijom je preduslov za sve navedeno, kao i za napajanje uređaja koje većina nas svakodnevno koristi, ali dostupnost energije uzima zdravo za gotovo”, poručili su u RAE.

S obzirom da je Crna Gora posljednja zemlja u Evropi koja je zahvaćena virusom, kako ukazuju u RAE, negativni efekti pandemije su počeli da se osjećaju sa “zakašnjenjem” u odnosu na ostale zemlje.

“Međutim, kao i u ostalim zemljama, poslovanje energetskih kompanija je uzdrmano i izloženo znatno većem riziku od uobičajenog. Uvedene su mjere koje obavezuju sve energetske subjekte da, privredna društva u djelatnostima čiji je rad zabranjen naredbom Ministarstva zdravlja, oslobode od plaćanja fiksnog dijela računa za utrošenu električnu energiju za april, maj i jun. Potrošnja kupaca, koji se bave navedenim djelatnostima, svedena je na nulu. Potražnja na tržištima ostalih zemalja bilježi drastičan pad, što otežava ublažavanje rizika s kojim se kompanije suočavaju na domaćem tržištu, trgujući na drugim tržištima”, rekli su u RAE.

Elektroprivreda je nedavno najavila i dupliranje iznosa za subvencije računa za struju socijalno ugroženim domaćinstvima za vrijeme trajanja mjera što će, kao su naveli u RAE, dovesti do smanjenje stope naplate potraživanja i negativno uticati na finansijsko poslovanje ovog subjekta.

Od početka pandemije, cijene goriva u Crnoj Gori niže su četiri puta zaredom. Na pitanje Dnevnih novina da li se može očekivati i pojeftinjenje električne energije, u Agenciji objašnjavaju da cijena struje po kojoj se snabdijevaju kupci u Crnoj Gori već tri godine nije regulisana, što znači da je ne odobrava i ne utvrđuje RAE.

“Prema važećem pravnom okviru, snabdjevači formiraju cijene po kojima kupcima pružaju svoje usluge, što treba da podstakne razvoj tržišta u cilju obezbjeđenja koristi za krajnje kupce preko efikasnog funkcionisanja tržišta i promovisanja konkurencije. U tranzicionom periodu, koji je trajao od 2017. do prošle godine, a koji je produžen do kraja 2022, odnosno u uslovima nedovoljne razvijenosti tržišta, pravni okvir je obezbijedio zaštitu kupaca kroz određivanje gornje granice do koje cijena električne energije po kojoj se snabdijevaju domaćinstva i mali kupci može da raste”, objasnili su u RAE.

Oni ukazuju da u takvom okviru snabdjevač trpi štetu u periodima kada su cijene na tržištu veće od cijene po kojoj može da snabdijeva svoje kupce.

“Ako bi smanjivanje cijene u periodima kada je cijena na tržištu manja od one po kojoj snabdjevač snabdijeva kupce, bilo mandatorno, održivost poslovanja snabdjevača bi bila upitna i pod velikim rizikom. Cijene koje se trenutno primjenjuju formirane su uz poštovanje zakonskih normi”, rekli su u RAE.

Kako dodaju, cijena električne energije u prethodne dvije godine je bila niža od 30 do 60 odsto u odnosu na cijenu na referentnoj berzi. U tom periodu EPCG nije usklađivala cijenu električne energije na domaćem tržištu sa cijenama na berzi.

IZAZOVI I RIZICI SNABDJEVAČA

Predstavnici RAE ističu da u novonastalim okolnostima snabdjevač snosi znatno veći rizik od nenaplate potraživanja.

“Sa ovim izazovom se suočavaju i brojni snabdjevači u evropskim zemljama u uslovima smanjene potrošnje, slabije naplate zbog uvedenih mjera, posljedica koje ostavlja pandemija na ostale ekonomske djelatnosti i gubitak radnih mjesta. Kako su cijene električne energije na evropskim berzama u padu, EPCG, kao najveći trgovac i jedini aktivni snabdjevač, ne može ublažiti rizike i negativne posljedice koje će snositi na crnogorskom tržištu, ostvarujući dodatan profit u trgovini energijom na tržištima van Crne Gore”, naveli su u RAE.

Kako poručuju, energetski sektor se ne može posmatrati izolovano od ostalih sfera ekonomije, već je oslonac svim ostalim djelatnostima i podrška ekonomiji.

“Održivost sektora od takvog značaja ne smije se dovesti u pitanje. On igra značajnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti snabdijevanja i podršci ranjivim kategorijama kupaca dok pandemija traje, a nakon pandemije imaće ključnu ulogu u podršci ekonomije kroz investicione aktivnosti. U ovakvim okolnostima, očuvanje investicione sposobnosti energetskih kompanija znači ulaganje u brži ekonomski oporavak države nakon završetka pandemije”, zaključili su u RAE.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Javni pozivi za izradu idejnih rješenja dizajna jubilarnog kovanog novca
    on 18/05/2025 at 12:55

    Centralna banka (CBCG) objavila je javne pozive za izradu idejnih rješenja dizajna jubilarnog kovanog novca, povodom 25 godina od osnivanja vrhovne monetarne institucije i 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

  • Spajić da saopšti javnosti ko su ostali privilegovani investitori
    on 18/05/2025 at 12:22

    Mreža za afirmaciju nevladinog sektora tražila je od premijera Milojka Spajića da javnosti jasno saopšti ko su drugi investitori, pored Mohameda Alabbara, sa kojima je pregovarao u vezi sa projektima koji treba da budu realizovani kroz Sporazum sa Emiratima.

  • Radnici Solane blokirali put Ulcinj-Bar
    on 17/05/2025 at 10:19

    Bivši radnici ulcinjske Solane blokirali su na sat saobraćaj na magistralnom putu Ulcinj-Bar, kod Benzinske stanice na ulazu u taj grad.

  • Najviše ponuda od kineskih kompanija
    on 17/05/2025 at 08:42

    Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica stiglo je deset ponuda od kineskih, turskih, holandskih i indijskih kompanija.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Milatović: Sporazum sa UAE primjer vladavine dogovora, a ne prava
    on 16/05/2025 at 17:06

    Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u turizmu nije primjer vladavine prava, to je primjer vladavine dogovora, kazao je danas crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

  • Za realizaciju projekata neophodna politička stabilnost
    on 16/05/2025 at 14:51

    Investitori o realizaciji projekata u Crnoj Gori: Neophodna politička stabilnost, bolja infrastruktura i kvalitetna radna snaga Nedostatak kvalitetne infrastrukture, nestabilna vlast, manjak kvalifikovane radne snage i nedovoljna podrška države – glavni su izazovi koji usporavaju realizaciju brojnih investicionih projekata u Crnoj Gori.

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.

  • Ekonomsko državljanstvo doprinijelo bi razvoju i omogućilo nove investicije
    on 16/05/2025 at 11:27

    Crna Gora ima značajne investicione potencijale, naročito u turizmu, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije, poručila je Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije (MIA), na panelu o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Učesnici su ocijenili da je program ekonomskog državljanstva bio uspješan, donio brojne benefite i milijardu eura investicija, uz stroge kontrole i međunarodne standarde.