GARČEVIĆ

Perspektiva evropskih integracija nakon završetka epidemije koronavirusa biće neizvjesnija nego ranije, ocjenio je profesor na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević.

On je, na online konferenciji “Dan nakon COVID 19”, koju je organizovala Građanska alijansa u saradnji sa BTD-om i Ambasadom Norveške, kazao da se nada da zemlje koje pregovaraju sa Evropskom unijom (EU) neće izgubiti zapadni smjer.

„Perspektiva evropskih integracija je bila dosta neizvjesna i prije, a poslije ovoga biće još neizvjesnija“, smatra Garčević.

Kako je naveo, problemi regiona nijesu se razriješili sa ovom krizom, već su se zapravo multiplicirali.

„EU će biti više okrenuta sebi. Kriza je pokazala da Unija kao sistem naročito dobro funkcioniše kada stvari idu dobro, ali kada stvari počinju da se komplikuju onda se pokazuju sve njene slabosti i onda se države okreću same sebi, pokušavajući da razriješe te probleme samostalno“, ocijenio je Garčević.

To se, kako je kazao, desilo i na početku krize izazvane koronavirusom.

„Kada je Italija bila u velikim problemima izostala je pravovremena pomoć, koja nije mogla da spriječi širenje virusa, ali je mogla da smanji proporciju krize“, dodao je Garčević.

Prema njegovim riječima, EU će ekonomski investirati u rehabilitaciju svoje privrede.

„Činjenica da se samit u Zagrebu održava poslije dvije godine i jedino kada su predsjedavajuće zemlje iz regiona dovoljno govori o entuzijazmu u EU za dalje širenje“, rekao je Garčević.

Taj entuzijazam se, smatra on, neće pojačati, već će oslabiti.

Sve zavisi, kako je istakao, i od samih država kandidata za članstvo u EU.

„Neki regionalni sistemi tražiće regionalne odgovore da bi prebrodili posljedice krize. To će se desiti i na nivou EU u neko skorije vrijeme, kako bi olakšali protok robe, kapitala, ljudi“, kazao je Garčević.

EU je, kako je podsjetio, pripremila finansijski paket pomoći.

„Imam utisak da je to simbolična poruka da EU nije zaboravila zapadni Balkan i tako ga treba razumjeti“, rekao je Garčević.

EU će, smatra on, biti okrenuta sebi, i dalje će pomagati, ali države prije svega moraju „same sebi da pomognu“.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, govoreći o evropskom putu Crne Gore, kazao je da mnogo više očekuje od njemačkog predsjedavanja, u drugoj polovini godine.

„Nijesmo odradili ni u formalnom dijelu ono što je bilo potrebno. Ogroman problem i u formalnom smislu, ali i u onom manje formalnom gdje će pandemija koronavirusa definitivno pokazati nove prepreke i izazove na evropskom putu“, naveo je Damjanović.

Kako je istakao, najviše zavisi od opredijeljenosti države.

On je rekao da je podrška EU svakako dobrodošla, ali da se prvenstveno odnosi na zdravstveni aspekt i saniranje direktnih posljedica pandemije.

„Taj paket pomoći je simbolički bitan, jer govori o opredijeljenosti Brisela da nas tretira kao buduće članice EU“, kazao je Damjanović.

On je rekao da će u suočavanju sa krizom izazvanom epidemijom koronavirusa biti neophodni ozbiljni kanali međunarodne finansijske podrške i mnogo napora i truda Crne Gore da dođe do tih sredstava kako bi nadomjestila nedovoljnu domaću tražnju.

Svako sačuvano radno mjesto, kako je istakao, dvostruka je ušteda, jer je ponovno otvaranje nekog radnog mjesta mnogo veći trošak.

Damjanović je kazao da bi na nivou zapadnog Balkana trebalo definisati zajedničke modele kako bi bio olakšan protok ljudi, odnosno potrebno je pronaći zajedniči regionalni odgovor.

U cilju prevazilažena krize potrebni su solidarnost i ravnomjeran raspored tereta, jer ne podnose svi krizu isto.

„Globalna solidarnost je potrebna, ali i Crna Gora na dijelu treba da pokaže unutrašnju solidarnost“, naglasio je Damjanović.

Stručnjak za psihologiju komunikacije Radoje Cerović kazao je da je svaka kriza vrlo ozbiljan test.

Krize, kako je naveo, u ekonomskom i socijalnom smislu najviše ugrožavaju ssiteme koji su nefleksibilni i zastarjeli.

Cerović je ocijenio da su određeni elementi crnogorske javne uprave vrlo dinamično reagovali na izazove.