PODACI MINISTARSTVA FINANSIJA

Deficit budžeta za prva tri mjeseca ove godine iznosio je 77 miliona eura ili 1,53 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i bio je 62,2 odsto manji u odnosu na planirani, pokazuju podaci Ministarstva finansija.

“Deficit budžeta je u odnosu na isti prošlogodinji period veći 5,7 miliona eura ili osam odsto”, navodi se u dokumentu Ministarstva o izvršenju budžeta za prva tri ovogodišnja mjeseca.

Prihodi budžeta su u prva tri mjeseca, uprkos ograničenoj ekonomskoj aktivnosti uzrokovanoj sprovođenjem mjera za zaštitu stanovništva od pandemije koronavirusa u drugoj polovini marta, iznosili 375,2 miliona eura ili 7,46 odsto procijenjenog BDP-a. To je 2,4 odsto više u odnosu na plan.

“Veća naplata prihoda, i pored pomenutih okolnosti, rezultat je ekonomske aktivnosti prije uvođenja hitnih mjera Vlade usmjerenih na smanjenje negativnih uticaja koronavirusa na privredu i građane”, objasnili su iz Ministarstva.

Shodno tome, gotovo sve kategorije poreskih prihoda porasle su u odnosu na planirane u ovom periodu, od čega najveći rast bilježe akcize u iznosu od 5,7 miliona eura, odnosno 13,2 odsto i to kao rezultat veće naplate akciza na duvan i duvanske proizvode, usljed oporavka tržišta tih proizvoda.

“Porezi i doprinosi na zarade takođe bilježe rast u odnosu na plan kao rezultat pozitivnih kretanja na tržištu rada prije nastanka pandemije”, dodali su iz Ministarstva.

U dijelu poreza na dodatu vrijednost (PDV) takođe se bilježi blagi rast u odnosu na planirani nivo, i pored značajno ograničene ekonomske aktivnosti u drugoj polovini marta, što je zapravo rezultat naplate PDV-a po osnovu ekonomske aktivnosti iz februara.

“Prihodi budžeta su, u odnosu na isti prošlogodišnji period, porasli 3,9 miliona eura ili jedan odsto, prvenstveno usljed bolje naplate većine poreskih prihoda, kao rezultat pozitivnih kretanja makroekonomskih indikatora koji opredjeljuju naplatu prihoda”, precizira se u saopštenju.

Ograničen obim rada u organima uprave uticao je na pad neporeskih prihoda, odnosno taksi i naknada u odnosu isti period prethodne godine.

Izdaci budžeta su, u periodu od januara do marta, iznosili 452,2 miliona eura ili 8,99 odsto BDP-a i u odnosu na planirane manji su 118 miliona, odnosno 20,7 odsto.

“U poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom, izdaci budžeta su ostvareni u većem ukupnom iznosu od 9,6 miliona eura ili 2,2 odsto”, naveli su iz Ministarstva.

U strukturi izdataka budžeta, tekući izdaci ostvareni su na nivou od 201,4 miliona eura i manji su 39,2 miliona ili 16,3 odsto u odnosu na planiranu.

“Niža realizacija tekućih izdataka uslovljena je nižom realizacijom skoro svih kategorija tekućih izdataka kao posljedica odlaganja aktivnosti potrošačkih jedinica koje nijesu mandatornog karaktera i obustave novih postupaka javnih nabavki, osim za zdravstveni sistem i nacionalnu bezbjednost za vrijeme pandemije koronavirusa”, objasnili su iz Ministarstva.

Kapitalni izdaci realizovani su u iznosu od 26,2 miliona, što je manje za 41,6 milion eura ili 61,4 odsto od planiranih odnosno za 27,4 miliona ili 51,5 odsto manje u odnosu na prošlu godinu.

“Kapitalni budžet u prva tri mjeseca realizovan je u iznosu od 20,1 milion, što je 37,4 miliona eura manje od plana odnosno za 27,3 miliona eura manje u odnosu na prošlu godinu. Nižu realizaciju kapitalnog budžeta takođe je opredijelilo donošenje hitnih mjera Vlade kao podrška građanima i privredi u cilju umanjenja negativnih efekata od epidemije koronavirusa”, zaključuje se u saopštenju.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Od ponoći dizel jeftiniji cent, benzin skuplji dva centa
    on 19/10/2026 at 19:02

    Od ponoći će obje vrste benzina poskupjeti po dva centa, dok će eurodizel pojeftiniti jedan cent, nezvanično saznaje Portal RTCG.

  • Univerziteti i privreda zajedno do vještina budućnosti
    on 19/10/2026 at 14:45

    Privreda ne smije biti samo korisnik rezultata obrazovanja, već aktivan partner u njegovom oblikovanju, poručeno je na konferenciji „Vještine za budućnost: obrazovanje, tehnologija i privreda u novoj industrijskoj eri“, koju je 16. oktobra organizovala Privredna komora Crne Gore, u okviru Erasmus+ projekta DERHE.

  • Šahmanović: Ubrzati energetske projekte sa Francuskom, dobre odnose pretočiti u konkretne investicije
    on 19/10/2026 at 13:29

    Crna Gora želi da unaprijedi energetsku saradnju sa Francuskom, ubrza realizaciju zajedničkih projekata i privuče nove investicije u obnovljive izvore energije, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović tokom susreta sa novoimenovanom ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori Sesil Imber-Buvije. On je istakao da francuske kompanije već posluju u crnogorskom energetskom sektoru, ali da je neophodno ubrzati pripremu projekata kako bi postojeće inicijative što prije prešle u fazu realizacije.

  • Za 12 projekata prekogranične saradnje Crne Gore i Kosova 5,4 miliona eura iz EU fondova
    on 19/10/2026 at 10:39

    Ministarstvo finansija ugovorilo je 5,4 miliona eura iz fondova Evropske unije za realizaciju 12 projekata prekogranične saradnje Crne Gore i Kosova, čija ukupna vrijednost, sa sufinansiranjem korisnika, premašuje 6,6 miliona eura. Projekti su usmjereni na zapošljavanje mladih i ranjivih kategorija stanovništva, razvoj održivog turizma, kao i očuvanje i valorizaciju kulturne i prirodne baštine, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Zečević: Ne smijemo dozvoliti da se narednog ljeta ponove velike gužve na Aerodromu Tivat
    on 19/10/2026 at 09:48

    Ministar saobraćaja Radoš Zečević poručio je da se naredne ljetnje turističke sezone ne smiju ponoviti velike gužve, duga čekanja i otežano funkcionisanje Aerodroma Tivat. On je tokom posjete tom aerodromu istakao da je neophodno što prije sprovesti mjere za povećanje kapaciteta i bolji prihvat putnika, ali i dugoročno planirati razvoj aerodromske infrastrukture kroz izradu Master plana razvoja aerodroma Crne Gore.

  • Od šume do daske: Finalna proizvodnja šansa za sjever
    on 19/10/2026 at 06:38

    Crna Gora raspolaže šumskim resursima čiji je dozvoljeni godišnji obim sječe oko 800.000 kubika drvne mase, šumarstvo i drvoprerada zajedno učestvuju sa manje od jedan odsto u nacionalnom dohotku, dok među preduzećima dominiraju pilane i primarna prerada. Istovremeno, izvoz drveta i proizvoda od drveta tokom 2024. godine pao je na 41,9 miliona eura, a uvoz je dostigao 52,5 miliona.

  • Ekonomsko državljanstvo bez konačnog epiloga, pet zahtjeva još čeka odluku MUP-a
    on 18/10/2026 at 13:37

    Gotovo četiri godine nakon formalnog završetka programa ekonomskog državljanstva, pet zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo i dalje se nalazi u proceduri odlučivanja Ministarstva unutrašnjih poslova, dok je na ESCROW računima aplikanata ostalo 2,235 miliona eura. Najnoviji Vladin dokument, sa presjekom na 1. oktobar 2026. godine, pokazuje da broj neriješenih zahtjeva nije promijenjen u odnosu na kraj jula, ali ne daje objašnjenje zašto postupci još traju niti kada bi mogli biti okončani.

  • Butorović: Formiran tim za borbu protiv nelegalnih agenata za nekretnine
    on 18/10/2026 at 12:39

    Veliki broj subjekata u sektoru nekretnina posluje u zoni sive ekonomije, saopštio je ministar bez portfelja i predsjednik Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, Milutin Butorović i poručio da je formiran tim za suzbijanje te pojave.

  • Nove sudske takse na vidiku, advokati upozoravaju na otežan pristup pravdi
    on 18/10/2026 at 06:38

    Sudski sporovi u Crnoj Gori mogli bi uskoro biti skuplji. Ministarstvo pravde predlaže povećanje sudskih taksi za oko 50%, uz obrazloženje da se njihovi iznosi nijesu mijenjali od 2005. godine i da ih je potrebno uskladiti sa inflacijom. Advokat Veselin Radulović smatra da ako se takvo zakonsko rješenje usvoji, to će otežati građanima put do pravde. I advokat Saša Vujović ističe da interes države da naplati sudske takse i obezbijedi novac za funkcionisanje ne smije biti prepreka građanima da pristupe sudu radi zaštite svojih prava.

  • Stalni sezonac od narednog ljeta: Država najavljuje sigurnije zaposlenje, poslodavci traže izmjene
    on 17/10/2026 at 19:10

    Sezonski rad u Crnoj Gori više neće trajati samo od maja do septembra – barem ne na papiru. Uvođenjem instituta stalnog sezonca do kraja godine, država će pokušati da već od narednog ljeta, po uzoru na Hrvatsku, sezonska radna mjesta pretoči u stabilne, cjelogodišnje angažmane za domaće radnike. Hrvatska je, međutim, od tog modela odustala zbog sve većeg uvoza radnika.